Native sadržaj

Komentari 78

Odgođeni zdravstveni pregledi mogli bi imati kobne posljedice

Odgođeni zdravstveni pregledi mogli bi imati kobne posljedice

Istraživanja pokazuju da zbog straha od koronavirusa čak 35% manje onkoloških pacijenata traži pomoć. To je posebno zabrinjavajuće jer rana dijagnostika spašava devet od deset života. Istom problemu izlažu se i drugi kronični bolesnici

Kad je pandemija u ožujku prošle godine službeno došla u Hrvatsku, zdravstveni sustav usmjerio se na oboljele od koronavirusa, a mnoge druge zdravstvene usluge stavljene su na čekanje. Tako su odgođeni svi elektivni kirurški zahvati, otkazane su kontrole za kronične bolesnike, kao što su oboljeli od dijabetesa, multiple skleroze, srčani bolesnici te posebno ranjiva skupina onkoloških bolesnika. Mnogima je odmah bilo jasno da je to ozbiljan problem u nastajanju, čije će se posljedice najbolje vidjeti u skoroj budućnosti.

'Izgubljeni životi ne mogu se vratiti'

Na ovaj problem upozoravaju i iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Ističu kako razumiju da se sustav zaštite pacijenata i zdravstvenog osoblja morao prilagoditi pandemiji i poduzeti određene mjere, ali i to da posljedice takvog postupanja tek počinjemo zbrajati te da izgubljene živote ne možemo vratiti.

- Ponekad je trebalo samo pogledati kako druge zemlje osiguravaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu pacijentima, a ne stvarati pravila koja nisu znanstveno utemeljena te je od njih veća šteta nego korist - komentirali su iz udruge.

No stanje je slično i u svijetu. Tako je svaka peta osoba u SAD-u, zemlji u kojoj je zabilježen najveći broj umrlih od Covid-19, bila suočena s odgodom ili preskakanjem liječenja, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Harvard. Nizozemski stručnjaci, koji imaju izvrstan sustav praćenja karcinoma u toj državi, nedavno su objavili procjene koje predviđaju kako će zbog straha od koronavirusa čak 35% manje pacijenata potražiti pomoć liječnika i otići na pregled kojim bi se mogla dijagnosticirati zloćudna bolest.

Kasni se s dijagnozama raka

Odgađanje pregleda ili odlaska liječniku posebno je rizično kad je riječ o onkološkim bolesnicima, a na to posljednjih mjeseci upozorava i vodeći hrvatski onkolog, prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, koji govori da će se posljedice pandemije u borbi protiv karcinoma osjetiti dugoročno, posebno u kašnjenju s dijagnozama.

To je posebno zabrinjavajuće ako se u obzir uzmu rezultati 14-godišnjeg istraživanja časopisa Lancet, prema kojima je od tridesetak zemalja u Europi Hrvatska među pet zemalja s najlošijim preživljavanjem za rak pluća (10%), prostate (81%), želuca (20%), debelog crijeva (kolon 51%, rektum 48%) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32%).

Pandemija je također utjecala na liječenje djece oboljele od raka u više od 75% bolnica diljem svijeta, a u 43% bolnica od početka pandemije postavljeno je manje dijagnoza raka, pokazalo je to istraživanje časopisa Lancet Child & Adolescent Health Journal.

Kako zaobići duge liste čekanja?

Koliko je rana dijagnoza važna za spašavanje života, svjedoče podaci Centra za istraživanje karcinoma Ujedinjenoga Kraljevstva. Primjerice, ako se rak crijeva dijagnosticira u ranoj fazi, devet od deset oboljelih poživjet će još pet godina ili više, a jednako vrijedi i za oboljele od raka jajnika. Iste prognoze imaju gotovo sve žene kojima se otkrije rak dojke u ranoj fazi. 

Iako je preporuka da se, bez obzira na dob, barem jedanput godišnje učini sistematski pregled, kako bismo imali priliku pravodobno početi liječenje i spriječiti moguće komplikacije bolesti, zbog predugih lista čekanja često to nismo u mogućnosti. Tako, primjerice, Zagrepčani svoj red za magnetnu rezonanciju moraju čekati oko godinu i pol, a operaciju mrene oko 530 dana. Osječani CT čekaju oko 290 dana, a Splićani magnetnu rezonanciju oko 300 dana.

Svijest da o zdravlju moramo redovno voditi računa sve je prisutnija pa ne čudi da sve više građana zaobilazi sustav javnog zdravstva i uz dodatno zdravstveno osiguranje pomoć traži u privatnim poliklinikama i lječilištima, potvrđuj nam to i u UNIQA osiguranju. Pokazatelj je to odgovornog ponašanja mnogih građana koji svoje zdravlje ne stavljaju na čekanje i svjesni su da je ulaganje u njega zapravo ulaganje u bolju kvalitetu života. Zato ne čekajte i još danas učinite nešto za svoje zdravlje jer od spasonosnog pregleda dijeli vas jedan poziv ili nekoliko klikova.