Otkrivamo zašto Split ruši sve rekorde i koja je opcija danas financijski najpametnija
Između 'prostranih' garsonijera u kojima vrata kupaonice udaraju u perilicu i cijena kvadrata koje u Splitu ruše rekorde, odluka o krovu nad glavom postala je teža nego ikad. Analizirali smo podatke s tržišta i otkrili što se danas isplati
Gotovo svatko od nas barem je jedanput u životu doživio sljedeći scenarij: otvorili ste oglasnik "samo da bacite oko", a već pet minuta nakon toga počeli ste zamišljati popodnevnu kavu na lođi stana koji zapravo ne možete sebi priuštiti. Pritom ste u glavi računali koliko biste godina morali jesti tjesteninu bez umaka da otplatite kredit za njega.
Nakon toga krenete otvarati oglase za najam. A ondje vas dočeka stan od 38 kvadrata koji opisuju kao "prostran" iako morate paziti na to hoće li se vrata kupaonice otvoriti do kraja ili će zapeti za perilicu rublja. Ako vam ovo zvuči poznato, niste jedini. Kupnja ili najam nekretnine nije jednostavna odluka, to je pitanje životnog stila, planova, sigurnosti, slobode i, budimo iskreni, živaca.
Jer dok su naši roditelji imali prilično jasan životni scenarij: posao, kredit, stan, obitelj..., današnje generacije u deset godina promijene nekoliko poslova, možda dva grada, rade iz ureda, od kuće ili iz kafića s pogledom na more, a nerijetko ni sami nisu sigurni gdje će živjeti za pet godina. Zato odgovor na pitanje "Kupiti ili unajmiti?" nikad nije bio manje jednoznačan.
Stan je puno više od kvadrature
Kupnja stana često zvuči kao konačni dokaz da ste "uspjeli". Ključevi u ruci, vlastito prezime na poštanskom sandučiću i onaj fantastični osjećaj kad znate da više nikome ne plaćate najamninu. Ali stan nije samo kvadratura. On je kredit koji može trajati 30 godina. Pričuva. Održavanje. Nova perilica kad stara odluči otići u mirovinu. Krov koji jednog dana treba obnoviti. Kamatna stopa koja se vrlo vjerojatno neće kretati onako kako priželjkujete.
I ono o čemu se rijetko govori - početni kapital koji ste uložili u kupnju više nije dostupan za neke druge životne planove ili ulaganja. Drugim riječima, rata kredita nije jedini trošak na putu do vlasništva. Ona je tek početak.
Ni najam nije ono što je nekad bio
Najam je dugo imao reputaciju privremenog rješenja. Nešto što traje "dok ne kupiš svoje".
Danas sve više ljudi svjesno bira status podstanara. Ne zato što ne žele kupiti stan nego zato što žele kupiti vrijeme. Vrijeme da promijene posao. Vrijeme da odluče u kojem gradu žele živjeti. Vrijeme da se obitelj poveća prije nego što odluče koliko im zapravo treba kvadrata. Najam danas kupuje fleksibilnost. A u svijetu koji se mijenja gotovo svake godine fleksibilnost je postala ozbiljna vrijednost.
Podaci s Njuškala otkrivaju velike razlike
Kad pogledamo aktualne podatke preuzete s Njuškala, razlike među gradovima postaju vrlo zanimljive. Prosječna tražena cijena četvornog metra stana za prodaju u Zagrebu kreće se oko 4000 eura, u Rijeci oko 3578 eura, u Osijeku 2759 eura, a Split je ponovno posebna priča s prosječnim 5521 eurom po kvadratu. S druge strane, prosječne tražene mjesečne najamnine iznose oko 1008 eura u Zagrebu, 1095 eura u Splitu, 811 eura u Rijeci te 618 eura u Osijeku.
Zanimljiv je još jedan detalj. Stanovi koji se iznajmljuju gotovo su uvijek manji od onih koji se prodaju. Primjerice, prosječan stan za prodaju u Zagrebu ima oko 81 četvorni metar, a stanovi za najam prosječno imaju oko 69 kvadrata. Sličan obrazac vidi se u Splitu, Rijeci i Osijeku. To dovoljno govori kako ljudi koriste tržište. Kad kupuju, razmišljaju dugoročno. Kad unajmljuju, češće traže funkcionalnost i niži mjesečni trošak.
Split je pretekao Zagreb
Jedan od zanimljivijih trendova posljednjih mjeseci prisutan je na tržištu najma. U Splitu su prosječne tražene najamnine porasle s oko 985 eura početkom godine na više od 1250 eura u svibnju, što pokazuje koliko je tržište osjetljivo na potražnju. Zagreb je pritom ostao znatno stabilniji, Rijeka bilježi blagi rast, a Osijek i dalje ostaje najpristupačniji od četiri najveća grada. Takvi podaci znače da odgovor na pitanje "Što se više isplati?" neće biti isti za studenta u Osijeku, mladi par u Zagrebu ili obitelj koja razmišlja o preseljenju u Rijeku.
Najzanimljivije je da financijski stručnjaci sve češće spominju opciju koja nije ni kupnja, ali ni vječni najam. Nazivaju je hibridnom strategijom. Ideja je jednostavna: ako vam je najamnina osjetno niža od ukupnog mjesečnog troška vlasništva, razliku možete ulagati dalje. To ne znači da ćete zauvijek ostati podstanar nego znači da kupnju možete odgoditi dok vam okolnosti ne budu bolje ili dok tržište ne ponudi priliku koja ima više smisla. Ponekad je najbolja investicija upravo mogućnost da još neko vrijeme priuštite sebi slobodu izbora.
Najbolje odluke ne donose se napamet
Na tržištu koje se mijenja iz mjeseca u mjesec više nije dovoljno pogledati nekoliko oglasa i zaključiti da "nema ništa". Pravu sliku dobivate tek kad usporedite cijene najma i prodaje po lokacijama, provjerite koliko je oglasa aktivno u pojedinom kvartu, pratite kako se kreću cijene te vidite koliko se brzo pojavljuju nove prilike. Upravo zato Njuškalo danas nije samo mjesto na kojem tražite stan. Ono može poslužiti kao alat za usporedbu različitih životnih scenarija - bilo da razmišljate o kupnji, najmu ili tek želite pratiti tržište prije nego što donesete odluku. Na jednome mjestu moguće je usporediti ponudu stanova za najam i prodaju, pratiti odnos cijena po lokacijama te vidjeti koliko je tržište aktivno prema broju dostupnih oglasa.
A ako niste među onima koji svakih pola sata osvježavaju oglase u nadi da će se pojaviti "onaj pravi", korisna opcija su Spremljene pretrage. Dovoljno je postaviti kriterije, a obavijest stiže kad se pojavi stan koji odgovara vašim željama. Jer u 2026. možda najveći luksuz nije imati vlastiti stan. Veći je luksuz imati dovoljno informacija da znate kad ga kupiti, a kad je pametnije još malo pričekati.
