Industrija kakvu poznajemo počela je 1785. godine izumom parnog stroja, što je dovelo do izgradnje tvornica, ali je istodobno uvelike promijenilo način na koji su ljudi dotad živjeli i radili. Sve se više ljudi odjednom sa sela počelo seliti u gradove, koji su se zbog toga stali munjevito širiti.

No prvim radnicima u prvim tvornicama nije bilo nimalo lako. Radili su svi - nerijetko cijele obitelji, uključujući djecu, budući da su vlasnici tekstilnih tvornica osobito rado zapošljavali upravo njih. Njihov argument? Djeca imaju male i spretne prste, kao stvorene za upravljanje strojevima za proizvodnju tekstila. Zbog toga su djeca na početku industrijske revolucije radila i po 16 sati na dan, u vrlo teškim, u pravilu opasnim uvjetima, i to za prilično male nadnice, koje su im uglavnom osiguravale puko preživljavanje.

Život u horor uvjetima

Desetak godina kasnije uslijedio je drugi val, koji je razvojem parobroda i parne lokomotive donio tektonske promjene u transportu i posredno potaknuo čitav niz promjena koje su snažno utjecale na gospodarstvo i transport. Vlakovi, bicikli, malo poslije i automobili - sve su to izumi koji se pripisuju ovom vremenu, a koji su potaknuli mobilnost, razvoj radija, novina i telefona. Zahvaljujući novim komunikacijskim tehnologijama,  došlo je onda i do šire razmjene ideja i informacija zbog kojih su se svijet i način života nastavili intenzivno mijenjati.

Međutim, drugi val industrijske revolucije donio je i povećanu potrebu za različitim rudama, a naglasak je bio na proizvodnji i preradi čelika, željeza i ugljena. To je značilo mnogo teškog rada u često nemogućim uvjetima opasnim za zdravlje. Dim iz tvorničkih dimnjaka bio je toliko gust da je potpuno prekrio nebo i sunce, pa je nedostatak vitamina D doveo do toga da su mnoga djeca oboljela od rahitisa. Romani koji opisuju teške životne uvjete tog vremena iz pera velikoga književnika Charlesa Dickensa nisu tek plod njegove mašte nego životnog iskustva - Charles Dickens još je kao dijete napustio školu i radio u tvornici, u kojoj je lijepio naljepnice na posude crnila za cipele, u smjenama od deset sati na dan. U Velikoj je Britaniji tek 1842. godine donesen zakon koji je zabranio da žene, djevojčice i dječaci mlađi od deset godina rade u rudnicima.

Obrisi svijeta kakav poznajemo

Sljedeće veliko otkriće, koje je utabalo put za treću industrijsku revoluciju, predstavlja otkriće energenata na kojima još stoji suvremeni svijet - nafta i električna energija. Pozitivno je što je ovaj razvojni skok za sobom povukao značajno poboljšanje životnih uvjeta za većinu svjetske populacije. Osim toga, treći val industrijske revolucije donio je značajnu promjenu i u radu poštanskih službi. Poštanske službe počele su, naime, koristiti vlakove za dostavu pošte, a vagoni su služili kao pokretni poštanski uredi u kojima se razvrstavala pošta. 

Gotovo nevjerojatno, ali pošta je zaslužna i za razvoj avijacije - okosnice četvrtog vala industrijske revolucije. Poštanske su službe, naime, vrlo rano počele koristiti avione za prijevoz pošte, a jedan od poznatijih ljudi koji su radili na uspostavljanju redovitih poštanskih linija u Južnoj Americi i Africi bio je pilot Antoine de Saint-Exupéry, mnogima poznatiji kao autor književnoga klasika "Mali princ". Njemu je iskustvo pada s avionom u pustinji poslužilo kao temelj priče za njegovu najpoznatiju knjigu. 

Poduzetništvo i inovacije kao ključ razvoja

No vratimo se korak unatrag. Uoči trećeg vala, tog iznimno dinamičnog razdoblja u ljudskoj povijesti, 1883. godine, rođen je i Joseph Schumpeter, jedan od velikana ekonomske misli, čije su ideje i danas itekako zanimljive i ekonomskim teoretičarima i ekonomskim praktičarima.

On je u svojim radovima isticao da su inovacije dinamični proces u kojem nove tehnologije i metode zamjenjuju stare, što je, prema Schumpeteru, esencijalno u kapitalizmu. Štoviše, inovacije su pokretač ekonomskog razvoja i rasta, a sam proces zamjene staroga novim Schumpeter je nazvao kreativnom destrukcijom. Naravno, svega toga ne bi bilo bez poduzetnika, koji su ključ za donošenje, kako ih je on nazvao, novih kombinacija u poslovne procese i snaga koja donosi promjene u gospodarstvu.

Izum koji je preokrenuo svijet

Kompjutorizacija, robotizacija i digitalizacija snažno su protresli globalnu ekonomiju i posljednje desetljeće intenzivno mijenjaju okruženje u kojem živimo i radimo. Najvažnije kompanije sad su tehnološki divovi Google, Apple, Facebook, Microsoft i Amazon, a ako malo promotrite čime se oni bave, uvidjet ćete da nam najavljuju još jedan revolucionarni ciklus koji će se zavrtjeti oko umjetne inteligencije, IoT (Internet of Things), nanotehnologije i deep learninga. Sveprisutnošću interneta stigle su nove promjene u načinu života, koje su donijele i nove izazove. 

Sva ta tehnologija trebala bi nam pomoći da radimo pametnije, a ne više, da kvalitetnije upravljamo resursima kojima raspolažemo i omogućimo održivi razvoj za čovječanstvo.

Alati koji nam omogućavaju da radimo pametnije, a ne više

Jedan od zgodnih primjera koji potvrđuju tu tezu su CRM sustavi, poput onoga koji je stvorila tvrtka Salesforce, a koji značajno podižu kvalitetu rada i upravljanja radnim okruženjem. Vrijednost takvih softvera osobito je došla do izražaja u posljednje dvije godine, u uvjetima pandemije i sve raširenijeg fenomena rada na daljinu i digitalnog nomadstva. CRM sustavi omogućuju, naime, veću mobilnost, više slobode i fleksibilnosti, a istodobno donose mnogo bolje rezultate i učinkovitost rada jer osiguravaju upravljanje radnom organizacijom i praćenje ključnih segmenata poslovanja - od prodajnih rezultata, marketinga, korisničke podrške i logistike do svih ostalih zadataka koji su ključni za uspješno upravljanje poslovnim procesima.