Pred njima su sada izazovi koje prije dvije godine nisu mogli ni zamisliti. Što učiniti za spas?

Posao cvjećara iznimno je sezonski i mijenja se češće od godišnjih doba. Kreće se od adventskih vijenaca i blagdanskih stolnih aranžmana, preko mirisnih narcisa i zumbula koji stižu s proljećem, pa sve do romantičnih božura, tulipana i šeboja – najljepših pratnji svibanjskih i lipanjskih vjenčanja. Cvjećari su se definitivno naviknuli na promjene, pa tako i na prilagodbe, ali pandemija koronavirusa pred njih je postavila izazove koje nisu mogli ni zamisliti. 

Naime, globalna industrija rezanog cvijeća, koja se procjenjuje na oko 8,5 milijardi dolara godišnje, velikim dijelom ovisi o industriji evenata i njezinim velikim narudžbama, a budući da su vjenčanja, proslave i razni korporativni ugovori otkazani ili znatno smanjeni, velik dio ovog biznisa je nestao. Upravo kao i fizički dolazak kupaca u cvjećarnice, u kojima su cvijeće mogli pogledati, omirisati i izabrati na licu mjesta.

Neka nada procvjeta!

U Nizozemskoj, europskoj prijestolnici cvjetne industrije, posljedice pandemije osjetile su se odmah. Izvoz je gotovo zaustavljen, a želje i mogućnosti kupaca da kupuju cvijeće nikad nisu bile manje. Tijekom prvih šest mjeseci prodaja je drastično pala, a dobavljači su bili prisiljeni baciti gotovo 85 posto svojeg cvijeća. 

Kao odgovor na novonastalu situaciju, Flower Council of Holland – nezavisna zaklada čiji je zadatak promocija cvijeća među europskim potrošačima, kreirala je na društvenim mrežama kampanju Let Hope Bloom (Neka nada procvjeta). Kampanja je ubrzo postala viralna, a vidjeli su je milijuni ljudi diljem svijeta. Kako bi spasili cvijeće od kanti za smeće, na suradnju su pozvali cvjećare te su s njima osmislili pokret Zajedno protiv samoće. Kampanja je osigurala 150.000 cvjetnih buketa koji su podijeljeni starijim sugrađanima – njih su razveselili, a biznis je oživio. 

A kako je kod nas?

Korona nam je uzela sve – tako će otprilike svoje poslovanje u proteklih godinu i pol sumirati čak 90 posto hrvatskih cvjećara. Iako su, u odnosu na prve mjesece pandemije, mjere znatno popustile pa su se na mala vrata vratila ljetna vjenčanja i sramežljivi eventi, budućnost je za njih i dalje neizvjesna. Nitko ne zna što, unatoč procjepljivanju, donosi jesen, a praksa pokazuje da je upravo spomenuta industrija evenata i zabave prva na udaru ako dođe do ponovnog zaoštravanja mjera. 

Iako su mnoge europske i svjetske cvjećarnice poslovanje preselile online, kod nas to jednostavno ne funkcionira, kažu domaći cvjećari. Naime, većina kupaca cvijeće prije kupnje želi vidjeti uživo, a i oni sami svjesni su da prodaju izuzetno delikatan proizvod koji loše podnosi pakiranje u kutije, transport, prevrtanje i nepažljivo rukovanje.

U razgovoru s nekima od njih doznali smo koje bi im mjere pomogle i ublažile težak udarac koji je doživjelo njihovo poslovanje. 

Snižavanje nabavne cijene

Nabavna cijena danas je, kaže nam Rafaela Petrinić, vlasnica cvjećarskog obrta Poppy – naprosto previsoka. 

- Rijetko si tko može priuštiti buket od 300 ili 400 kuna, a meni je posve neisplativo spuštati cijenu. Cvijeće nije nešto bez čega se ne može i ja sam toga itekako svjesna. Ono je svojevrsni luksuz, upravo kao skupi nakit. No čak i ljudi koji ga smatraju suvišnim troškom ipak ga kupuju kad žele izraziti zahvalnost, privrženost ili ljubav. Za to je cvijeće uvijek prvi izbor i ništa se drugo s njime ne može mjeriti. 

S njom se slaže i Ivana Završki iz zagrebačke cvjećarnice Marijan, koja ističe kako problem vidi u veleprodaji cvijeća, u koju može ući svatko i cvijeće kupiti po jednakoj cijeni kao cvjećari.

- Naravno da onda nećete doći k meni i platiti maloprodajnu cijenu - objašnjava Ivana.

Pomoć u promociji

Osim povoljnijeg najma, dodatnu pomoć sugovornice vide i u promociji koja bi im pomogla u popularizaciji cvijeća.

- Grad bi mogao pomoći u promociji cvijeća, koje je zaista moguće vezati za svaki događaj, obljetnicu, manifestaciju ili proslavu. Kao primjer nam mogu poslužiti i susjedne zemlje u kojima cvijeću posvećuju zasebne manifestacije. Sve bi to bile prilike za popularizaciju cvijeća, za osvješćivanje njegovog pozitivnog djelovanja na naš život, a nama bi to bila i sjajna prilika za prodaju i zaradu - zaključuje Ivana Završki. 

Obje cvjećarke velike nade polažu u normalizaciju situacije s koronavirusom.

- Vjerujemo da će se ljudi u sljedećem razdoblju u većem broju odlučiti na cijepljenje i da se epidemiološke mjere neće dodatno pooštravati. Jer kad se ljudi druže, i mi imamo posla!