Native sadržaj

Komentari 0

Produljuju život i voljeli su ih kraljevi: Evo gdje u Hrvatskoj možete probati vrhunske jabuke

Produljuju život i voljeli su ih kraljevi: Evo gdje u Hrvatskoj možete probati vrhunske jabuke

Jabuke se ubrajaju u najstarije voće na svijetu. Obožavali su ih stari Rimljani, a više je od 8000 poznatih sorti. Blagotvorne su za zdravlje, a evo zašto vrijedi vrijedi posjetiti jednog od najboljih hrvatskih uzgajivača, Stjepana Dumančića

Stara izreka prema kojoj nas jedna jabuka na dan drži podalje od liječnika dokazana je u mnogobrojnim znanstvenim studijama. Jabuka srednje veličine ima oko 95 kilokalorija i osigurava otprilike 4 grama vlakana, što je više od 10% preporučenog dnevnog unosa. Zbog visokog sadržaja vode i prehrambenih sastojaka jabuka smanjuje osjećaj gladi, pa je poželjna namirnica na jelovniku svakoga tko želi skinuti višak kilograma. Pogodnom je smatraju i za dijabetičku prehranu, a evo koje sve još zanimljivosti sigurno ne znate o ovoj kraljici voća.

Štrudle, pite, tufahije ili jabuke u šlafroku?

Neki od omiljenih starinskih recepata vezani su upravo za jabuke, pa su tako među najjednostavnijima onaj za jabuke pečene u pećnici, posute orasima i cimetom ili narezane na tanke ploške, osušene na zraku ili u pećnici. Tu su i nadaleko poznate štrudle, u koje je najbolje staviti jabuke s mnogo soka, poput jonagold, i orijentalna slastica tufahije, za koje je idealan zlatni delišes. U kontinentalnim dijelovima naći će se na stolu često jabuke u šlafroku, tj. tijestu, a u novije vrijeme tu je i niz zdravih recepata za smoothieje u kojima, uz povrće, dominira jabuka. Uz zamjenska sladila jabuke su idealna namirnica za razne kolače pogodne za dijabetičare ili one koji se žele hraniti zdravo. I ne zaboravimo, upravo je jabuka zbog bogatog nutritivnog sastava jedna od prvih namirnica koje će beba probati na žlicu, a u prehrani onih koji imaju probavne tegobe pire od kuhane jabuke ima značajno mjesto kao blagotvorno jelo za želudac. Mnoga istraživanja potvrdila su i pozitivan utjecaj jedenja jabuka na smanjenje rizika za razvoj dijabetesa tipa 2, pa su tako rezultati studije objavljene u časopisu Advances in Nutrition pokazali da osobe koje svaki dan pojedu jednu jabuku imaju 28% manji rizik za razvoj tog tipa dijabetesa. 

Ekološki proizvodi 'Stipino' bez aditiva

Na OPG-u Dumančić u srcu Baranje uzgajaju jednu od najsočnijih jabuka na ovim prostorima. Njegov vlasnik, Stjepan Dumančić, ima zasađenih 6000 stabala, a jabuke i proizvode od jabuka koje prodaje kupci su ocijenili među najkvalitetnijima na tržištu.  

- Imam sreće što sam prilikom sađenja odabrao sortu koja je danas u vrhu potražnje - fuji i gala. Od tih jabuka radimo protisnute sokove bez dodanog šećera i vode, ocat i pekmeze. Potražnja je velika, a puno narudžbi dobivamo i za izradu džemova i napitaka sa zamjenskim šećerima poput stevije, fruktoze i slično – kaže Stjepan Dumančić, koji se uzgojem jabuka pod brendom Volim jabuke bavi već desetak godina, a od 2016., pod brendom Stipino, na OPG-u proizvode i domaće pekmeze od višnje, marelice, šljive (s cimetom, bez šećera i obični), jagode, kupine, trešnje (obični, s vanilijom i cimetom). Mogu praviti i ostale vrste, ali isključivo po narudžbi. Kvalitetu njegovih proizvoda prepoznala je i Zagrebačka banka, koja ga je odabrala kao jednog od pobjednika natječaja #prviput, kojim podržava rad malih poduzetnika u turizmu.

Sve što niste znali o jabukama

Osim da je riječ o iznimno nutritivno bogatoj voćki, o jabukama rijetki znaju da zapravo spadaju u porodicu ruža. Razlog zbog kojeg su tako klasificirane leži u sličnosti njihovih cvjetova. Podrijetlom su iz središnje Azije, a koliko je taj kraj bogat jabukama, govori dovoljno podatak da je najveći grad u Kazahstanu, Almaty, dobio ime upravo po tom voću, Alma znači jabuka, a Almaty je "grad pun jabuka". Prema nekim zapisima, voljele su ih veoma i Rimljanke, sirove jabuke smatrali su u ono doba moćnim afrodizijakom za žene. Engleski kralj Henrik VII. plaćao je bajoslovne iznose za tad rijetke sorte, a Katarina Velika držala ih je pojedinačno zamotane u srebrnom papiru. 

- Čak četvrtinu jabuke čini zrak, zbog čega jabuka ima tako rahlu strukturu. Iako su tisuće sorti danas prisutne u svijetu, samo njih 30-ak najviše se jede i uzgaja. Nije rijedak slučaj da stablo jabuke doživi stotinjak godina, primjerice u Slavoniji i Baranji naići ćete upravo na takve prijeratne nasade, no realni vijek jabuke koja daje unosne plodove je oko 20 godina – kazao je Stjepan Dumančić.

Proizvodnja jabuka izrazito je rizičan posao

Iako ga u Hrvatskoj smatraju majstorom za preradu jabuka, Stjepan Dumančić ne krije koliko je uzgoj tog voća rizičan i težak posao. Dovoljna je samo jedna vremenska neprilika da cijeli urod podbaci. 

- S poljoprivredom, a pogotovo voćarstvom, uvijek ste kao na lutriji. Ne znate što vas čeka i ne znate hoćete li preživjeti. Osjećate užasnu nepravdu i nemoć i uvijek se pitate: 'Pa zašto baš meni?'. Kad sam počeo uzgajati jabuke, nisam bio ni svjestan što me sve čeka. Nekoliko berbi pokosili su mi mraz i led, a imali smo i poplavu, koja nam je uništila trećinu voćnjaka. U jednom slučaju morao sam posegnuti za kreditom kako bih financijski preživio godinu. A 2020. imao sam 80% štete od mraza bez osiguranja. No unatoč tome, uspio sam pokriti godinu drugim proizvodima. Zbog mogućnosti takvih scenarija pokrenuo sam 2016. proizvodnju ostalog voća i povrća, pa tako, uz jabučne produkte, na OPG-u proizvodimo ajvar, kuhani paradajz, začinsku papriku, češnjak te razne sokove i namaze – kazao je Dumančić. 

Posjetiteljima su vrata otvorena 

Gosti na OPG Dumančić često dolaze na radionice, među kojima su najzanimljivije  Ajvarijada i Paradajzada. Pekmezijada, kaže Stjepan, nije toliko popularna jer je proces proizvodnje poprilično jednostavan, a Ajvarijada se odvija u etapama tijekom dva dana. Polaznici sudjeluju u pravljenju proizvoda, dobiju obroke i odnose dio proizvoda kući.

- Ne vjerujem da smo i po čemu od proizvoda jedinstveni na tržištu, postoje ljudi koji proizvode i prerađuju voće i povrće, postoje oni koji obilaze državu i prodaju vlastite proizvode, postoje oni koji iznajmljuju kuće za odmor i bave se turizmom, a tu su i oni koji imaju vlastiti brend. No malo tko, kao mi, ima to sve zajedno sklopljeno u jedan biznis. Naša kušaonica nije objekt, nego se prostire na deset hektara imanja. Cilj je da posjetitelj osjeti sve što znači baviti se ovim poslom – objašnjava Dumančić, koji je na svom OPG-u sagradio i gostinsku kuću s otvorenim bazenom na tri etaže. Pored kuće je jezero koje se koristi kao ribnjak i akumulacija za navodnjavanje, a prema željama gostiju Dumančić će rado organizirati sve što Baranja nudi – gastronomske delikatese, vino, ples, pjesmu i sadržajno bogate izlete.