Native sadržaj

Komentari 64

Profesorica osvojila nagradu: 'Osnovnoškolce učim što su kamate, PDV i što radi HNB'

Profesorica osvojila nagradu: 'Osnovnoškolce učim što su kamate, PDV i što radi HNB'

Profesorica matematike iz Osnovne škole Dugave samoinicijativno je pokrenula aktivnosti financijskog opismenjavanja svojih učenika, zahvaljujući čemu je škola osvojila i nagradu za kupnju informatičke opreme i edukativnih materijala

Istraživanje Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje i Hrvatske udruge banaka pokazalo je da 63% mladih od 13 do 19 godina ima relativno visoko financijsko znanje kad je riječ o shvaćanju koncepta vremenske vrijednosti novca, odnosno činjenice da novac u sadašnjosti vrijedi više nego isti nominalni iznos novca u budućnosti. No unatoč tomu, njih 92% ipak je zabrinuto za svoju financijsku budućnost. 

Da bi financijsko opismenjavanje trebalo biti dio obrazovnog sustava, prepoznala je i profesorica matematike Nina Redkolis Kalin, koja je u OŠ Dugave u Zagrebu organizirala niz predavanja s ciljem financijskog opismenjavanja učenika, za što ju je na svom natječaju za najbolji obrazovni program financijskog opismenjavanja nagradila i Hrvatska udruga banaka (HUB).

Osnovala i Klub financijske pismenosti

Profesorica Nina u I. Osnovnoj školi Dugave u Zagrebu već 12 godina predaje matematiku učenicima od petog do osmog razreda. Na vlastitu inicijativu, od 2017. godine počela je provoditi program financijske pismenosti. Tako je pretprošle i prošle školske godine program provodila u sklopu predmeta Matematika i izvan nastave u suradnji s PBZ-om i HANFA-om, koji su održali edukativne radionice. 

- Činjenica da mlađi od 19 godina imaju najnižu razinu financijske pismenosti te želja da im omogućim da u sadašnjem i budućem životu donose razumne financijske odluke potaknuli su me na ovaj pothvat - govori profesorica Nina.

S obzirom na to da su učenici pokazali velik interes za radionice, profesorica Nina organizirala je i izvannastavnu aktivnost pod nazivom Klub financijske pismenosti, u kojem su učili o važnosti financija, razlikovanju potreba od želja, trošenju džeparca, trampi, povijesti novca i važnosti štednje. Učenici su naučili i što je to kredit, kamata, tekući račun, dohodak, bruto i neto plaća, proračun, BDP te kako funkcioniraju financijske institucije, kao što su HANFA i HNB.

-  Učenike se najviše dojmila simulacija trampe, pri kojoj su međusobno izmjenjivali vrećice kukuruza, kave i riže. U svijetu financija najviše ih zbunjuju velike razlike u financijskim sredstvima i bogatstvu između bogatih i siromašnih - govori profesorica Nina.

Prosječan džeparac je 15 kuna

Prema HUB-ovu istraživanju, tinejdžeri shvaćaju da roditelji nisu samo bankomati koji će ostvariti sve njihove želje nego da i sami moraju uštedjeti za ono što si žele priuštiti. Rezultati su pokazali da čak 78% novca uštede od novčanih darova, a njih 25% obavlja sitne plaćene poslove te im to omogućuje uštedu.

Te podatke potvrđuje i profesorica Nina, koja kaže da je kroz razgovor s učenicima saznala da neki učenici dobivaju džeparac svaki dan, a neki tjedno ili mjesečno, no u prosjeku je to 15 kuna na dan. Većina učenika ozbiljno razmišlja o tom novcu, a mnogi od njih štede kako bi si kupili mobitel, bicikl i sl.

Ono što je u istraživanju iznenadilo jest to da su mladi zabrinuti za svoju budućnost. Čak 92% tinejdžera brine njihova financijska budućnost, što dovoljno govori o današnjem neefikasnom socio-ekonomskom sustavu. Najzabrinutiji su u vezi s troškovima samostalnog života (34%) i pronalaskom dobro plaćenog posla (26%). Slijede plaćanje studija i drugi troškovi vezani za to (14%) te nezaposlenost ili gubitak posla (11%).

Razlikuju li učenici želje od potreba?

Profesorica Nina kaže da je posebno zanimljiva bila rasprava na temu razlikovanja želja i potreba. Temeljno je bilo da učenici shvate kako se bez ispunjenja želja može živjeti, a potrebe su nužne za život, što su shvatili na primjeru vode, koja je potrebna za život, dok su sladoled ili sok samo želja. U konačnici je zadovoljna stavom učenika prema novcu, a posebno je se dojmio odgovor jedne učenice koja je rekla da je u životu najbolje ulagati u znanje. 

- Smatram da bi financijsko opismenjavanje mladih svakako trebalo biti integrirano u redovan školski kurikulum, u početku kao izborni predmet ili barem izvannastavna aktivnost, a u skorijoj budućnosti i kao redovan predmet - govori nam profesorica i dodaje kako financijsko opismenjavanje ne bi trebalo ovisiti samo o samostalnim iskoracima pojedinih učitelja.

Trud i inicijativu profesorice Nine prepoznali su iz HUB-a, koji joj je u natječaju za najbolji obrazovni program financijskog opismenjavanja dodijelio nagradu za treće mjesto, čime je OŠ Dugave osiguran iznos od 2500 kuna za informatičku opremu i edukativne materijale. Natječaj je organiziran u okviru Svjetskog i Europskog tjedna novca, koji se svake godine obilježava od 22. do 28. ožujka.