Rođendani, krštenja, proslave… Kako organizirati savršenu feštu i uštedjeti?
Fešte donose veselje, ali i pune kante hrane. Uz malo planiranja i nekoliko trikova za čuvanje namirnica možete uživati bez grižnje savjesti i pokazati da održivo slavlje može biti jednako raskošno
Organiziranje zabave ne mora značiti i punu kantu otpada. Malo planiranja, dobra komunikacija i pametno korištenje ostataka čine veliku razliku. Ne samo da ćete uštedjeti novac nego ćete pridonijeti smanjenju otpada - a vaša će zabava biti primjer održivog uživanja. S obzirom na to da u EU svaka osoba godišnje baci oko 130 kilograma hrane, jasno je koliko i male promjene u planiranju mogu imati velik učinak.
Od rođendana i krstitki do božićnih i novogodišnjih fešti, hrana je u središtu svake dobre proslave, ali ponekad zaboravimo koliko se toga nakon njih baci. Istraživanja pokazuju da većina ljudi povremeno skuha ili posluži previše hrane, a mnogi ni ne mjere sastojke. Rezultat? Hladnjak prepun ostataka i grižnja savjesti kad nešto moramo baciti. U EU kućanstva stvaraju 53 posto ukupnog otpada hrane, što znači da je baš naš svakodnevni pristup planiranju i pripremi ključan.
Planiranje je pola posla
Prvi i najvažniji korak u planiranju fešte je znati koliko ljudi dolazi, odnosno hoće li vas biti dvoje, desetero ili dvadesetero. O tome ovisi sve, od količine hrane do veličine lonaca. Zatim razmislite o vrsti događaja: hoće li to biti tradicionalna večera, roštilj, druženje uz vino i sir ili opuštena koktel zabava?
Ako znate da netko od gostiju ima alergije ili posebne prehrambene navike, uzmite to u obzir prilikom planiranja menija. Isto vrijedi i za jela koja se uvijek ostave netaknuta - u kućanstvima EU otpad od hrane iz sektora primarne proizvodnje i prerade iznosi samo 10-19 posto, a većina otpada odnosi se upravo na krajnju potrošnju, što pokazuje koliko je važno pametno planirati porcije i jela koja ćete doista pojesti.
Pomoći može i digitalni kalkulator, poput Guest-imatora, aplikacije koja procjenjuje koliko vam hrane treba. Samo unesete broj gostiju, odaberete tip zabave i jela koja planirate poslužiti, a on izračuna potrebne količine. Tako nećete pretjerati s količinama, a svejedno će svi biti siti.
Pametne pripreme i trikovi za čuvanje hrane
Prije nego što krenete u kupnju, razgovarajte s gostima. Podijelite ideje za meni i recite da vam je cilj smanjiti bacanje hrane - mnogi će vas sigurno rado podržati. Ako netko ima posebne prehrambene potrebe, predložite da donese svoje jelo. Tako ćete barem znati da će donijeti nešto što voli, a ako se vašim drugim gostima ne svidi, bit će sretan što se kući vraća s ostacima svojeg omiljenog jela.
Na TikToku su posljednjih mjeseci viralni mnogi savjeti za pravilno čuvanje hrane - od spremanja bobičastog voća između slojeva kuhinjskog papira koji upija vlagu do držanja peršina, celera i mrkve u vodi kako bi dulje ostali svježi. Takvi trikovi, iako jednostavni, mogu produljiti trajnost namirnica i spriječiti da ih nepotrebno bacimo, a sve uz minimalan trud.
Zatim napravite popis za kupnju i držite ga se. Pogledajte što već imate u hladnjaku i smočnici kako ne biste kupili duplo. Izbjegavajte impulzivne kupnje i velike pakete namirnica koje se lako kvare. Kupujte svježe, sezonske proizvode, koji dulje traju, boljeg su okusa i manji su teret za okoliš. Globalno, od 8 do 10 posto emisija stakleničkih plinova proizlazi iz hrane koja se nikad ne pojede, pa svaka ušteda hrane pridonosi i okolišu.
Ako slavlje organizirate u restoranu, dogovorite s osobljem da višak hrane zapakiraju i da ga ponesete kući, ili u suradnji s njima procijenite potrebne količine obroka. Tako možete spriječiti nepotrebne viškove i pridonijeti održivijem slavlju, bez kompromisa u užitku.
Tijekom zabave
Kad postavljate stol, imajte na umu da manji tanjuri i zdjelice znače i manje otpada. Ako organizirate buffet, nemojte iznijeti svu hranu odjedanput. Dodajte nova jela tek kad vidite koliko se pojelo i dopustite gostima da se sami posluže. Ljudi najčešće pojedu više kad im netko puni tanjur nego kad sami uzimaju porcije.
A ako ostane višak začina, umaka ili bilja, budite kreativni: ostatke možete pretvoriti u domaći preljev, umak za tjesteninu ili čak koktel. Podsjetimo, u Europskoj uniji kućanstva i restorani zajedno generiraju oko 29 posto otpada hrane, što znači da i mali trikovi u serviranju mogu smanjiti ukupnu količinu otpada.
Nakon zabave
Kad se stol raščisti, ostatke nemojte gledati kao problem nego kao priliku. Kad se jela ohlade, spremite ih u prozirne posude i označite datum. Tako ćete lako vidjeti što imate i koliko dugo može stajati.
Od puretine možete napraviti čili, složenac, sendviče ili tortilje, od povrća gustu juhu, a od kolača kuglice ili novi desert. Ako ne stignete sve pojesti, dio jednostavno zamrznite. U 2023. godini u EU je ukupno bačeno više od 58 milijuna tona hrane, a dio toga možemo spriječiti upravo tako da ostatke koristimo za nove obroke.
A ako ne želite sve zadržati za sebe - ponudite gostima da ponesu “paketić za doma”. Pripremite posudice (ili staklenke), a uz njih možete dodati i kartice s receptima za jela od ostataka. To je praktično, zabavno i korisno.
Hrvatski primjer dobre prakse
Upravo na toj ideji nastao je projekt „Pojedi me do kraja“, koji podsjeća da se bacanje hrane može smanjiti pametnim navikama. Osim kod kuće, hranu možete spasiti u restoranima. METRO i 24sata pokrenuli su akciju u kojoj možete pronaći mrežu ugostiteljskih objekata s oznakom „Pojedi me do kraja“. U tim restoranima možete zatražiti pakiranje ostataka obroka za doma - bez ikakve nelagode. Tako imate dodatni obrok za sutra, čuvate okoliš i štedite novac. Više informacija i popis restorana pronađite na micrositeu projekta, gdje možete i sudjelovati u nagradnom natječaju te naučiti nove trikove uz koje možete spasiti hranu.
