Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se

Što nam je donijela mirovinska reforma: Tko najviše profitira?

Zbog produljenja životnog vijeka, smanjenja nataliteta i povećanja stope mortaliteta, 2002. godine započela je prva reforma mirovinskog sustava. Evo što su nam promjene donijele do danas

Foto: Guliver/Shutterstock
22 komentara

Početkom 2019. godine na snagu je stupila mirovinska reforma koja je donijela niz izmjena zakona. Riješena je generacijska nepravda za one rođene 1962. godine i mlađe koji bi bez reforme imali od 600 do 800 kuna manju mirovinu. Također, različitim skupinama ljudi omogućen je rad i nakon 65. godine, ako to žele. Tu su i prednosti dobrovoljne mirovinske štednje, primjerice, mogućnost da se 30% ušteđenog novca može podići i prije mirovine. Samozaposleni, obrtnici i mali poduzetnici uplatom u mirovinski fond štede na porezu i prirezu, a koristi su višestruke.

Postojeći sustav odlazi u prošlost

Sustav međugeneracijske solidarnosti pojasnila nam je docentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, doc.dr.sc. Dajana Barbić. - Takav sustav znači da trenutni zaposlenici uplaćuju doprinose za prvi stup i tako financiraju mirovine trenutnih umirovljenika. On je na snazi bio do 2001. godine, a od 2002. dolazi do prelaska na trodijelni sustav kakav imamo danas. Po njemu su 1. i 2. stupovi obavezan, a 3. stup je dobrovoljan -

Zbog lošeg demografskog kretanja došlo je do produljenja očekivanog životnog vijeka, smanjenja nataliteta i povećanja stope mortaliteta te do lošeg omjera ovisnosti između zaposlenika s jedne strane i umirovljenika s druge strane. Primjerice 90-ih godina taj je omjer bio 3:1, što je značilo da su tri zaposlene osobe financirale mirovinu jednog umirovljenika, a 2010. godine pao je na 1,3:1. Sustav međugeneracijske solidarnosti više nije funkcionirao, trebalo ga je modificirati.

II. stup kotač promjena

S početkom 2002. godine uveden je II. stup koji je uređen Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima. Obveznim mirovinskim osiguranjem odnosno II. stupom upravljaju posebna mirovinska društva koja su u privatnom vlasništvu, a pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Ako ste osiguranik II. stupa poslodavac iz vaše plaće izdvaja pet posto bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji ste izabrali u propisanom roku ili vam ga je Regos dodijelio. Važno je napomenuti kako mirovina iz drugog stupa ovisi o uplatama doprinosa i duljini štednje te o uspješnosti poslovanja mirovinskog fonda.

Zašto je važan i III. stup?

Ako se još niste uključili u dobrovoljnu mirovinsku štednju ili tzv. III. stup, dobro je vrijeme da razmislite o tome. Kamate na štednju u bankama sve su niže i ne pokrivaju ni stopu inflacije, dok se u III. stupu može iskoristiti niz prednosti koje značajno utječu na konačnu vrijednost štednje, a time i na iznos buduće mirovine.

Prva prednost jest činjenica da je riječ o jedinom obliku štednje na hrvatskom tržištu (uz stambenu štednju) koji država potiče, i to na dva načina: uplatom 15% poticaja iz proračuna na sve uplate na račun do 5 000 kuna godišnje te poreznim olakšicama za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu štednju za svoje radnike.

Još jedna prednost je što do 30% novca s računa možemo podići odjednom, dok ostatak mora biti isplaćen kao privremena mirovina, najkraće na rok od 5 godina. Tako isplata iz mirovinskog fonda može započeti i dok smo još zaposleni i primamo plaću. 

Foto: Guliver/Shutterstock

Tko sve profitira?

Vlada je do sada povećala mirovine za 6,39%. Umirovljenicima je omogućen rad na pola radnog vremena i primanje pune mirovine, a najniže mirovine povećane su za 3,13%. Izjednačena su prava svih umirovljenika: sadašnjih, onih koji idu u mirovinu u idućih 10 do 15 godina te generacija rođenih 1980. godine i mlađih. Riješeno je i pitanje najniže mirovine i ojačan drugi stup za mlađe generacije. Osigurane su veće naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom i povećana mogućnost povratka na tržište.

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.
Možda vas zanima i ovo:
Message