Native sadržaj

Komentari 22

Što nam je donijela mirovinska reforma: Tko najviše profitira?

Što nam je donijela mirovinska reforma: Tko najviše profitira?

Zbog produljenja životnog vijeka, smanjenja nataliteta i povećanja stope mortaliteta, 2002. godine započela je prva reforma mirovinskog sustava. Evo što su nam promjene donijele do danas

Početkom 2019. godine na snagu je stupila mirovinska reforma koja je donijela niz izmjena zakona. Riješena je generacijska nepravda za one rođene 1962. godine i mlađe koji bi bez reforme imali od 600 do 800 kuna manju mirovinu. Također, različitim skupinama ljudi omogućen je rad i nakon 65. godine, ako to žele. Tu su i prednosti dobrovoljne mirovinske štednje, primjerice, mogućnost da se 30% ušteđenog novca može podići i prije mirovine. Samozaposleni, obrtnici i mali poduzetnici uplatom u mirovinski fond štede na porezu i prirezu, a koristi su višestruke.

Postojeći sustav odlazi u prošlost

Sustav međugeneracijske solidarnosti pojasnila nam je docentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, doc.dr.sc. Dajana Barbić. - Takav sustav znači da trenutni zaposlenici uplaćuju doprinose za prvi stup i tako financiraju mirovine trenutnih umirovljenika. On je na snazi bio do 2001. godine, a od 2002. dolazi do prelaska na trodijelni sustav kakav imamo danas. Po njemu su 1. i 2. stupovi obavezan, a 3. stup je dobrovoljan -

Zbog lošeg demografskog kretanja došlo je do produljenja očekivanog životnog vijeka, smanjenja nataliteta i povećanja stope mortaliteta te do lošeg omjera ovisnosti između zaposlenika s jedne strane i umirovljenika s druge strane. Primjerice 90-ih godina taj je omjer bio 3:1, što je značilo da su tri zaposlene osobe financirale mirovinu jednog umirovljenika, a 2010. godine pao je na 1,3:1. Sustav međugeneracijske solidarnosti više nije funkcionirao, trebalo ga je modificirati.

II. stup kotač promjena

S početkom 2002. godine uveden je II. stup koji je uređen Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima. Obveznim mirovinskim osiguranjem odnosno II. stupom upravljaju posebna mirovinska društva koja su u privatnom vlasništvu, a pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Ako ste osiguranik II. stupa poslodavac iz vaše plaće izdvaja pet posto bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji ste izabrali u propisanom roku ili vam ga je Regos dodijelio. Važno je napomenuti kako mirovina iz drugog stupa ovisi o uplatama doprinosa i duljini štednje te o uspješnosti poslovanja mirovinskog fonda.

Zašto je važan i III. stup?

Ako se još niste uključili u dobrovoljnu mirovinsku štednju ili tzv. III. stup, dobro je vrijeme da razmislite o tome. Kamate na štednju u bankama sve su niže i ne pokrivaju ni stopu inflacije, dok se u III. stupu može iskoristiti niz prednosti koje značajno utječu na konačnu vrijednost štednje, a time i na iznos buduće mirovine.

Prva prednost jest činjenica da je riječ o jedinom obliku štednje na hrvatskom tržištu (uz stambenu štednju) koji država potiče, i to na dva načina: uplatom 15% poticaja iz proračuna na sve uplate na račun do 5 000 kuna godišnje te poreznim olakšicama za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu štednju za svoje radnike.

Još jedna prednost je što do 30% novca s računa možemo podići odjednom, dok ostatak mora biti isplaćen kao privremena mirovina, najkraće na rok od 5 godina. Tako isplata iz mirovinskog fonda može započeti i dok smo još zaposleni i primamo plaću. 

Tko sve profitira?

Vlada je do sada povećala mirovine za 6,39%. Umirovljenicima je omogućen rad na pola radnog vremena i primanje pune mirovine, a najniže mirovine povećane su za 3,13%. Izjednačena su prava svih umirovljenika: sadašnjih, onih koji idu u mirovinu u idućih 10 do 15 godina te generacija rođenih 1980. godine i mlađih. Riješeno je i pitanje najniže mirovine i ojačan drugi stup za mlađe generacije. Osigurane su veće naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom i povećana mogućnost povratka na tržište.

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.