Maria Montessori – začetnica pedagoške metode Montessori, čija su temeljna načela u odgoju djeteta samostalnost i sloboda – izjavila je: "Nikad nemojte pomagati djetetu u zadatku u kojem smatra da može uspjeti". Upravo bi ta rečenica trebala biti svim roditeljima na umu jer glavni roditeljski cilj je naučiti svoju djecu samostalnosti, zar ne? 
Drugim riječima, djeci treba pružiti slobodu da razviju svoje vještine, upornost, odlučnost i samopouzdanje kako bi jednog dana mogla samostalno funkcionirati.

Međutim, čini se da su današnja djeca sve manje i manje samostalna. Nekad su djeca sama hodala do škole, sama bila kod kuće, sama išla do trgovine, sama ispekla jaje za doručak… Čini se da danas postoji ta neka sveprisutna roditeljska tjeskoba koja nameće djeci razna ograničenja. Iako motivirana ljubavlju i brigom, pretjerana zaštita može spriječiti djecu da razviju vještine za samostalno donošenje odluka i snalaženje u svakodnevnim situacijama. 

Drugi značajan faktor su ekrani. Umjesto da provode vrijeme u slobodnoj igri na otvorenom ili u interakciji s vršnjacima, djeca su sve više pred ekranima. Ova promjena u načinu provođenja slobodnog vremena smanjuje prilike za razvoj socijalnih vještina, kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema. Sve su to iskustva kroz koja se razvija samostalnost.

Kućanskim poslovima do samostalnosti

Jedna od možda najboljih prilika za razvoj samostalnosti – koju ne smijete propustiti dati djetetu – obavljanje je kućanskih poslova. Potičite dijete od njegove najranije dobi da preuzme manje zadatke. Važno je samo da budu primjereni njegovoj dobi i da imaju stvarnu svrhu. 

Ti zadaci ne moraju biti veliki, dovoljno je već nešto što ih potiče na razmišljanje i planiranje. Primjerice, kad se nakupi prljavo rublje, pitajte ih što misle da bi trebali sad učiniti. Potaknite ih da odnesu to rublje do perilice, da pomognu staviti odjeću unutra i da pritisnu gumb za pokretanje. Kad je vrijeme ručka, neka oni sami postave stol ili barem pokažu što bi i gdje bi postavili na stol. Bez obzira na to koliko se ti koraci nama odraslima činili mali i nevažni, znajte da se dijete zbog njih može osjećati osnaženo i korisno, a s vremenom će se osjećati dovoljno samostalno da to napravi bez ičije pomoći. 

Jasno je da djeca neće briljirati u kućanskim poslovima, a pogotovo kad su vrlo mala ili kad ih rade prvih nekoliko puta, ali budite strpljivi. Da se strpljenje isplati, potvrdit će vam opsežna 75-godišnja studija s Harvarda koja je otkrila da će djeca koja rade kućanske poslove biti uspješnija u odrasloj dobi. 

Uključivanje djece u pripremu hrane

Kao i drugi kućanski zadaci, kuhanje može biti izvrsna prilika za razvoj samostalnosti. Uključivanje djece u pripremu obroka uči ih vrijednim životnim vještinama – od razvijanja fine motorike do razumijevanja mjera, vremenskih rasporeda i timskog rada. Naravno, zadatke je potrebno prilagoditi dobi djeteta i njegovu tempu usvajanja novog znanja. Svako je dijete drugačije te nema strogih pravila o tome kad koju aktivnost dijete može početi raditi u kuhinji, ali postoje neki okviri kojima se možete voditi pri odlukama o dodjeljivanju kulinarskih zadataka.

Najmlađi, već od druge ili treće godine, mogu pomagati u jednostavnim zadacima, poput pranja voća i povrća, dodavanja sastojaka koje im unaprijed pripremite ili miješanja smjese drvenom kuhačom. Ono što je možda najdraže djeci u toj dobi je dekoriranje kolača ili stavljanje raznih sastojaka na pizzu jer im je to prilika da zavire u svoju maštu i kreativnost. Zadaci su to koji potiču osjećaj odgovornosti i doprinosa, a pohvala za trud dodatno ih osnažuje. Ovo je zapravo izvrsna dob da ih zainteresirate za kuhanje jer tad postaju znatiželjni i počinju istraživati nove teksture dodirom. 

Djeca od otprilike pete do sedme godine mogu raditi složenije zadatke. To uključuje razbijanje jaja, oblikovanje tijesta, rezanje mekih namirnica dječjim nožem, mjerenje sastojaka, mašćenje lima za pečenje, ulijevanja smjese u kalupe i cijeđenje citrusa. Osim što time razvijaju koordinaciju i preciznost, uče pratiti upute i završiti zadatak do kraja. 

Starija djeca, od osam godina nadalje, spremna su za veće izazove u kuhinji. Mogu samostalno pripremati jednostavna jela, poput salata i sendviča, pomagati pri korištenju ili samostalno koristiti mikser, toster i druge kuhinjske uređaje, pa čak i sudjelovati u planiranju obroka i sastavljanju popisa za kupnju. Također bi mogli biti spremni za početak pečenja i kuhanja na štednjaku – palačinke i kajgana prva su jela koja mnogi nauče pripremiti. U toj dobi važno ih je poticati na razmišljanje o sigurnosti u kuhinji i čistoći radne površine nakon kuhanja.

Još neki benefiti učenja kulinarskih vještina

Osim samostalnosti, djeca kuhanjem stječu još neke vrijedne kvalitete. Kako prenosi portal specijaliziran za teme roditeljstva, djeca koja pomažu u pripremi hrane češće razvijaju zdravije prehrambene navike. Spremnija su isprobati povrće, općenito jedu kvalitetnije i imaju bolji odnos prema hrani. 

Kuhanje može biti i odličan način da se djeca odvoje od ekrana i pronađu hobi koji potiče kreativnost i praktične vještine. A kad kuhaju s članovima obitelji, to postaje vrijedan trenutak povezivanja, posebno važan u adolescentskoj dobi, koji pozitivno utječe i na mentalno zdravlje.

Kuhanje im pomaže i u razvoju koncentracije, strpljenja i upornosti. Za razliku od aktivnosti koje nude brze rezultate (kao što je scrollanje po društvenim mrežama), kuhanje djecu uči da su za neke stvari potrebni vrijeme i trud. 

'Kaufland škola kuhanja' 

Da vještinu kuhanja moraju usvojiti sva djeca kako bi se pripremila za samostalan život, smatra i trgovački lanac Kaufland, koji je pokrenuo projekt Kaufland škola kuhanja za štićenike centara za nezbrinutu djecu. Praktično znanje o pripremi obroka i drugim kulinarskim trikovima ovoj je djeci često nedostupno u njihovoj svakodnevici. Zato će tijekom šest praktičnih kulinarskih radionica mladi štićenici dobiti priliku steći potrebna znanja i savladati osnove kuhanja, a sve kako bi bili što spremniji suočiti se sa samostalnim životom izvan okvira centra. 

Prvi ciklus radionica ove godine bio je u Rijeci, u prostorima KuHarmonije, gdje je na prvoj radionici, djecu iz Centra za pružanje usluga u zajednici "Ivana Brlić Mažuranić" kulinarskim vještinama podučavao pobjednik "MasterChefa" Ivan Temšić.
Nastavak je ovo prošlogodišnje akcije, kad je u prvom ciklusu Kaufland škole kuhanja sudjelovalo 11 djevojaka iz Dječjeg doma Zagreb, a drugi ciklus praktičnih kulinarskih radionica uspješno je završilo petnaestak mladih iz Centra za pružanje usluga u zajednici Maestral, koji, između ostalog, brine o djeci i mlađim punoljetnim osobama bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi. Više o tome pročitajte ovdje.