Native sadržaj

Komentari 103

Tko odlazi, a tko dolazi: Hoćemo li ostati bez radne snage?

Tko odlazi, a tko dolazi: Hoćemo li ostati bez radne snage?

Iz Hrvatske se lani odselilo više od 40.000 ljudi, od čega je gotovo polovica otišla živjeti u Njemačku. Ostaje pitanje hoćemo li ostati bez kvalitetne radne snage te kako će takav negativan trend utjecati na pojedine branše

Broj stanovnika u Hrvatskoj već se desetljećima smanjuje i trenutno imamo manje od 4 milijuna stanovnika. Osim toga, stanovništvo je demografski staro, što znači da imamo visok udio starijih od 65 godina i prema nekim pokazateljima spadamo u skupinu demografski najstarijih populacija na svijetu. O uzrocima negativnog demografskog trenda u Hrvatskoj te o budućnosti pojedinih djelatnosti razgovarali smo s dr. sc. Krešimirom Ivandom s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te s dr. sc. Ivanom Žilićem s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Imamo prenisku rodnost

Dva su glavna činitelja nepovoljne demografske situacije u Hrvatskoj. Prvi je kontinuirana niska rodnost, odnosno fertilitet, a drugi je veći broj iseljenih nego useljenih. Prof. Krešimir Ivanda objasnio je glavne uzroke toga. 

- U posljednjih nekoliko desetljeća razine fertiliteta u Hrvatskoj su se, pojednostavnjeno rečeno, stabilizirale u rasponu od 1,4 do 1,6 djece po ženi. Takve razine fertiliteta smatraju se niskima, a pozicionirane su malo ispod prosjeka EU, koja je sama po sebi područje niskog fertiliteta - objašnjava prof. Ivanda i dodaje da je razloga za to mnogo - društvenih, kulturnih, ekonomskih...

Ipak, kao glavni razlog postupnog smanjenja fertiliteta u posljednjih nekoliko desetljeća navodi se rast u zapošljavanju i obrazovanju žena kao i promijenjena ekonomska funkcija obitelji.

Najviše ljudi odselilo se iz Rijeke

Drugi činitelj je veći broj iseljenih nego useljenih, odnosno negativan saldo migracija. Iz Hrvatske se lani odselilo više od 40.000 ljudi, od čega ih je gotovo polovica otišla živjeti u Njemačku. Istodobno, doselilo se 37.726 ljudi. 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2008. do 2018. državu su napustile oko 233.000 stanovnika, što je više od pet posto populacije. No iako će mnogi pretpostaviti da su istočni gradovi najviše pogođeni, ipak najveći demografski minus bilježi Rijeka, koja je u deset godina izgubila više od 14.000 stanovnika. Drugi je Split s gubitkom od 9883 stanovnika, a slijede Osijek s gotovo 7000 manje stanovnika te Slavonski Brod sa 6500.

- Iako je javna percepcija kako su društvene i dnevnopolitičke teme jedan od bitnih uzroka iseljavanja, realnost je da ipak dominiraju ekonomski razlozi - kaže prof. Ivanda.

Stanovništvo se iseljava zbog većih plaća, boljeg standarda života, veće i kvalitetnije ponude poslova, mogućnosti napredovanja i obrazovanja te sličnih razloga, što se vidi po više indikatora - iseljava se iz ekonomski slabijih dijelova Hrvatske, iseljavanje je korelirano s ekonomskim krizama i snažno je povezano sa situacijom na tržištu rada.

Trenutno smo u vanjski generiranoj krizi

Dr. sc. Žilić objašnjava nam kako bez ljudi nema ekonomije jer ljudi jesu ekonomija, i njihov manjak nije problem samo tržišta rada nego fenomen koji implicira mnogo šire ekonomske i društvene posljedice, pogotovo za demografski staru zemlju kao što je Hrvatska.

Iako je trenutno nezahvalno donositi ekonomske prognoze, ipak su napravljene neke analize koje pomalo rasvjetljuju problematiku. Najprije treba uzeti u obzir to da društveni i ekonomski život neće stati. 

- Ovo je vanjski generirana kriza, stoga je potencijal za potražnjom i dalje tu, i dalje moramo jesti, odijevati se, plaćati račune, veseliti se i tugovati, u konačnici, živjeti - govori Žilić te dodaje kako će kriza vjerojatno biti najteža za branše koje nude usluge koje nisu egzistencijalne, a istodobno predstavljaju opasnost za širenje zaraze, poput ugostiteljstva, turizma, kulture, rekreacije, sporta, avioprijevoza i cijelog niza povezanih djelatnosti.

U prednosti su djelatnosti koja se bave sanacijom pandemije

S druge strane, iz Indeksa slobodnih radnih mjesta koji se računa na Ekonomskom institutu u Zagrebu, vidljiv je rast potražnje za zanimanjima koja se bave sanacijom pandemije, dakle liječnicima, medicinskim sestara i farmaceutima, kao i zanimanjima vezanim uz sanaciju zagrebačkog potresa, ponajprije građevinskih radnika.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u odnosu na 2019. godinu u prvih šest mjeseci 2020. stopa zaposlenosti čak se smanjila za 2,3%, ipak, sektori koji su najviše otpuštali zaposlenike bili su sektor pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-19.9%), sektor administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (-8,3%) te sektor ostalih uslužnih djelatnosti (-7%), gdje između ostalog spadaju i djelatnosti popravaka računala i predmeta za osobnu uporabu.

Također, sve prepreke i izazovi koji su nas zadesili ove godine mogu dovesti i do poslovnih inovacija, ponajprije u smjeru većega korištenja tehnologije, primjerice, u smjeru digitalnog nuđenja usluga. Potencijalni dobitnici seljenja usluga na virtualna mjesta jesu IT firme, koje bi mogle imati mnogo posla da podignu virtualnu infrastrukturu poslovanja dijela firmi.

- Ipak, utjecaj tehnologije nije uvijek jednoznačan, s tehnološkim unapređenjem dolazi do veće produktivnosti, ali i potencijalno do gubitka dijela radnih mjesta koje tehnologija zamjenjuje. Primjerice, u Londonu gotovo da i nema blagajnika u supermarketima jer je naplata automatizirana - govori Žilić.

S obzirom na to da pandemija više nije novitet, pitanje je hoće li usvajanje tehnologije dovesti do gubitka radnih mjesta. Proces kojim se gube radna mjesta koja obavljaju rutinski posao jer ih zamjenjuje tehnologija sporiji je u Srednjoj Europi nego u ostatku razvijenog svijeta te je zato moguće da u srednjem roku implementacija tehnoloških rješenja izbriše dio rutinskih radnih mjesta i kod nas.

Dr. sc. Žilić za kraj ističe kako ne mogu svi tipovi poslova biti odrađeni od doma jer je za neke nužan izravan tjelesni kontakt i u prosjeku je riječ o poslovima koji su manje plaćeni. Taj podatak upozorava na to da bi kriza najjače mogla udariti ljude koji ionako rade za niže plaće, što može dovesti do povećanja nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti.

Partneri projekta su: HEP d.d., INA, d.d. i DEKRA zapošljavanje d.o.o.