Još prije desetak godina znanstvenici su u časopisu Climatic Change objavili rezultate studije koja je pokazala da će već od 2050. Europu svake godine pogađati barem jedna razorna elementarna nepogoda kakva se, prema dosadašnjim prosjecima, prije događala jedanput u sto godina, a španjolski znanstvenici na čelu s Giovannijem Forzierijem, vodećim klimatologom u Španjolskoj, predviđali su da će njihova učestalost od 2080. porasti i na dva puta godišnje.

Katastrofalni požari, poplave, orkanski uragani, sve to posebno će biti izraženo u južnim i zapadnim dijelovima kontinenta, procjenjuje se, no ekstremnih vremenskih neprilika neće biti pošteđeni ni drugi njegovi dijelovi, pa je Forzieri već tad pozvao vlade i razne nacionalne te međunacionalne institucije da učine apsolutno sve što mogu kako bi spasili svijet od kataklizme.  

Broj oluja će se utrostručiti

U međuvremenu znanstvenici su došli do zastrašujuće projekcije koja pokazuje da će današnji uragani u usporedbi s olujama budućnosti izgledati kao proljetna kiša. Naime, već sad je normalno da imamo oluje širine sto kilometara, veličine nekih saveznih država u SAD-u, koje se vrlo sporo pomiču. Jedna od takvih potopila je Houston.

Ekipa istraživača koje predvodi Andreas Prein iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja (NCAR) u Boulderu, u saveznoj državi Colorado, došla je do zaključka da će se broj oluja utrostručiti, da će se više njih "spajati" u jednu te da će u općenito toplijem svijetu količina kiše koja padne biti veća.

Štoviše, procjenjuje se da bi uragani mogli postajati sve razorniji, što će uvelike ugroziti i sigurnost ljudi i njihove imovine. Naime, oni se često ponašaju kao prirodni parni strojevi - bura iznad oceana pretvara njihovu toplinu u brutalnu kinetičku energiju koja može sravniti otoke i preplaviti obalne gradove za manje od sat vremena, a za oporavak su potrebni mjeseci. Temperature oceana ruše sve rekorde, a ovi prirodni "motori" reagiraju u skladu s tim. Osim toga, javljaju se sve ranije tijekom sezone i sve je dulje razdoblje tijekom kojeg se mogu očekivati.

Klimatski ekstremi na Mediteranu

Procjene za Mediteran nisu bile ništa manje zabrinjavajuće. Razorne vrućine diljem Mediterana tijekom ljeta 2016. i 2017. navele su World Weather Attribution (WWA) da objavi kako su klimatske promjene učinile vremenske ekstreme i 10 puta vjerojatnijima od prosjeka prije '90-ih godina. Val vrućina viših od 40°C koji se u dokumentu spominje, a koji je u kolovozu "poharao" jugoistok Francuske, Italiju i Hrvatsku,  slikovito je nazvan "Lucifer“, a jedan od primjera ekstrema koje je donio sa sobom jesu tri dana i tri noći tijekom kojih temperature u zahvaćenim područjima ni danju ni noću nisu padale ispod 30°C.

Hitne službe imale su i do 15 posto više intervencija nego inače u to doba ljeti, kad su ionako učestala spašavanja ljudi od toplinskih, moždanih i srčanih udara. Jedna od posljedica globalnog zatopljenja su i veliki požari, koji su u Europi sve učestaliji. Promjene su imale vrlo ozbiljne posljedice i na prirodni svijet, na što upućuje već i samo jedan podatak - da se odumiranje koraljnih grebena ubrzalo za čak 175 puta. 

Inače, jedna od najjačih oluja koje su se nedavno stvorile u Atlantiku nastala je u uvjetima koji su trebali spriječiti nastanak uragana, kaže Hugh Willoughby, profesor istraživanja Zemlje i okoliša na Međunarodnom sveučilištu Florida. Naime, u rujnu 2023., na vrhuncu atlantske sezone, uragan Lee naglo je jačao u oluju pete kategorije. U to je vrijeme bio na snazi El Niño, koji zapravo ima prigušujući učinak na oluje u Atlantiku, zbog većeg smicanja vjetra i atmosferske stabilnosti.

Tako je kategorija uragana Lee nastala unatoč značajnom smicanju kao "gadno iznenađenje". Izvanredna toplina oceana u rujnu 2023. možda je nekako nadjačala utjecaj smicanja, kaže Willoughby, iako nije sasvim jasno zašto. U velikom broju slučajeva oluje će oslabjeti dok dođu do kopna, no kako oceani postaju topliji, one dobivaju više "goriva" i postaju sve intenzivnije, kažu stručnjaci.

U studiji iz 2020. stručnjaci su otkrili da se intenzitet oluja između 1979. i 2017. povećao za oko 6 posto po desetljeću. Tako danas postoji 25 posto veća vjerojatnost da će oluje dosegnuti prag od 180 km/h nego prije 40 godina.

Prognoze za područje Balkana

Istine radi, procjene za područje Balkana mnogo su povoljnije, odnosno još nema predviđanja velikih uragana razornoga kapaciteta, no sve je više očekivanja da bi se na tom području mogli intenzivirati orkanski vjetrovi kakvima zapravo i svjedočimo posljednjih nekoliko godina i u Hrvatskoj, koji odnose krovove s kuća i završavaju srušenim ogradama te polomljenim staklima, a nerijetko i stablima koja se ruše na vozila parkirana u blizini.

I u Hrvatskoj se zadnjih godina pamti nekoliko razornih pijavica, koje nisu bile uobičajene za ovo područje, a pokazale su iznimnu snagu. Ljudi, primjerice, još pamte onu koja je kraj Bibinja 18. kolovoza 1994. zarotirala trajekt u moru kao od šale. Istraživanja meteorologa pokazuju da se broj pijavica kod nas od 2001. do 2013. značajno povećao. Najčešće se javljaju nad morem, u područjima kraj Istre i Dubrovnika. No mogu se, mada rjeđe, razviti i iznad kopna. Najpoznatije zabilježene su davne 1892. kraj Novske, kraj Petrinje 1982. i na Medvednici 1973.

Meteorolog Krešo Pandžić iz DHMZ-a pojasnio je svojedobno za medije da su pijavice slične tornadima, no da su po dimenzijama, koje uglavnom dosežu nekoliko desetaka metara, manje od tornada, koji dosežu širine od nekoliko stotina metara. Kraće traju, nekoliko desetaka minuta, a tornado može trajati satima, pa je i njihova razorna moć neusporediva. No upozorio je da se u posebnim okolnostima može javiti i nešto između ova dva prirodna fenomena, što uvelike može smanjiti sigurnost ljudi i imovine na određenim područjima. To je i jedan od razloga zbog kojih građani pokazuju sve veći interes za osiguranjem imovine, kako bi se barem osigurali da će u slučaju nevolje biti u situaciji da lakše povrate normalan život.

Mnoge osiguravajuće tvrtke toga su sve svjesnije, pa u Groupama osiguranju ističu da pomalo raste broj građana koji su počeli brinuti o sigurnosti imovine i sve je više onih koji traže odgovarajuće police osiguranja. Zato su u svojem portfelju razvili policu „Siguran dom“ kojom osiguravaju sve stvari kućanstva koje se nalaze u stanu, obiteljskoj kući ili vikendici, kao i samu nekretninu.

Ugovaranjem ove police dom se može osigurati kroz pakete: Osnovni, Standard i Max u kojima se već nalaze osigurani rizici od prirodnih nepogoda poput oluje i tuče ili poplave, bujice ili visoke vode. U Groupama osiguranju sugeriraju i ugovaranje asistencije Pomoć u kući u slučaju da vam zatreba hitna intervencija, primjerice hitna usluga vodoinstalatera, električara, bravara ili stolara u situacijama puknuća vodovodne cijevi, kvara na električnim instalacijama, popravka brave i slično. Usluga u prvoj godini trajanja osiguranja se ugovara po posebnoj cijeni od samo 1 EUR.

A ako još dvojite je li vam polica osiguranja kojom ćete svojoj obitelji pružiti više sigurnosti potrebna, treba istaknuti da su posljedice globalnog zatopljenja koje smo dosad spominjali rezultat klimatskih promjena od samo 1 do 2°C, ovisno o tome o kojem je mjestu na svijetu riječ. Ako se ništa ne učini na usporavanju klimatskih promjena, do kraja stoljeća Zemlji prijeti prosječno zagrijavanje od 5°C, upozoravaju znanstvenici. Neke prognoze su i lošije od toga, pa samo možemo zamisliti koliko bi to utjecalo na izumiranje biljaka i životinja te broj i snagu razornih uragana i orkanskih bura koje mogu bitno utjecati na sigurnost ljudi i imovine.