Znate li u kojim se sve stvarima nalazi zlato, a neke od njih posjedujete i vi?

Arheolozi ne mogu odrediti točan trenutak u ljudskoj povijesti u kojem je zlato otkriveno, ali tragovi iz drevnih špilja datiraju čak 40.000 godina prije nove ere. Egipćani, poznati po raskoši, od zlata su radili nakit koji je bio odraz određenog društvenog statusa. Danas se ono primjenjuje i u kozmetičkoj industriji, dekoraciji zgrada, medicini, ali i u svijetu elektronike, poput mobitela i laptopa.

Ono je dobar vodič električne energije, vrlo je jednostavno za obradu, krasi ga predivan sjaj i ne gubi boju. Zbog ovih jedinstvenih svojstava zlato se koristi u mnogim oblicima u suvremenom životu. U nastavku vam donosimo neka područja u kojima je zastupljena primjena ovog plemenitog metala.

Zlatna pileća krilca i krafne

Neki posebno luksuzni restorani koriste zlatne strugotine ili listiće u pripremi jela. Zlato nije toksično i može se jesti bez ikakvih posljedica, ali se ne može probavljati, pa prolazi ravno kroz tijelo. Ono nema okusa, pa se ovaj metal u kulinarskim pothvatima najčešće primjenjuje u dekorativne svrhe. Tako u Japanu možete pronaći sushi sa zlatnom glazurom, a u New Yorku je aktualan novi gurmanski trend - ondje možete pojesti „zlatna“ pileća krilca ili krafne.

Zlato kao lijek

Zlato je igralo važnu ulogu u stomatološkoj industriji i koristilo se za izradu krunica, ispuna i zubnih mostova. Baš zato što nije toksičan metal, može doći u kontakt s tijelom bez nanošenja štete, a zbog svoje izdržljivosti ne korodira u ustima, pa su ga ta svojstva činila pogodnim u liječenju zubi. Drevni kineski medicinari koristili su ga u tretiranju kozica, a Rimljani za različite probleme s kožom.

Današnja medicina ovaj plemeniti metal koristi za liječenje artritisa putem injekcija s otopinom zlata. Budući da je ono otporno na bakterije, često se koristi i u tjelesnim implantatima, a nanočestice zlata sve se više primjenjuju kao pomoć u kemoterapijskom liječenju.

Svemirski oklopi od zlata

Kakve veze imaju zlato i astronauti? Zlato štiti od infracrvenih zraka sunca, a vizir ili štitnik za lice i oči koji nose „svemirski putnici“ presvučen je tankim slojem zlata koji djeluje kao filtar. Svemirska vozila također na sebi imaju određene količine ovog metala jer, osim što pomaže u odbijanju infracrvenog zračenja, stabilizira i  temperaturu njihove jezgre. 

I arhitekti vole 'žuti' metal

Osim statusnog simbola i estetike koju donosi građevini, zlato su zbog dobre savitljivosti i kovnosti često koristili kao materijal u arhitekturi. Osim toga, odlično reflektira elektromagnetska zračenja, poput sunčeva zračenja ili radiovalova. Upravo zbog tog svojstva arhitekti dizajniraju prozore koji ograničavaju sunčev odsjaj i toplinu, a istodobno zimi djeluje kao izolacija. Primjerice, zgrada Opere u Sydneyu izložena je suncu skoro svaki dan, a zlatno ostakljeni prozori savršeno su rješenje da publici ne bude vruće tijekom praćenja nastupa. S druge strane, manastir sv. Mihovila u Kijevu ističe se svojom nebeskoplavom vanjštinom i blistavim zlatnim kupolama kao spoj drevnog i rekonstruiranog.

I u mobitelima i laptopima ima zlata...

Mnogo ljudi ne zna da se zlato može pronaći i u elektroničkim uređajima. Mobitel koji upravo držite u rukama ima u sebi zlato, a prema nekim izračunima svaki mobilni telefon može ga sadržavati i do 50 miligrama. Mobilni uređaji imaju nizak napon pa čak i mala pojava korozije na kontaktnim mjestima može dovesti do prekida protoka struje. Iako nije toliko provodljivo kao srebro, zlato nikad ne tamni i ne hrđa i zato ga možete naći u laptopima točnije u procesorskim čipovima matičnih ploča. Kao odličan vodič električne struje omogućuje vašem računalu da lakše i točnije obavlja transmisiju digitalnih podataka.