Alarmantno stanje: Čak sedam od 10 riba u Jadranu u sebi ima tragove mikroplastike

Kad bismo svi živjeli prema stihovima poznate dječje pjesmice Lijepa naša Hrvatska, naša bi država zasigurno bila ljepše i ugodnije mjesto za život. Od malih nogu pjevušili smo kako želimo čisto plavo more, više cvijeća i manje smeća, a danas, kad smo odrasli, svjesni smo da je stvarnost, nažalost, znatno drugačija. Najveći neprijatelji okoliša postali smo upravo mi, ljudi. Stalnim tehnološkim i gospodarskim razvojem sve ga više uništavamo te tako ugrožavamo i vlastiti opstanak.

Zagađenje okoliša jedan je od najvećih problema današnjice i itekako je razlog za paniku. Nijedno mjesto na svijetu nije pošteđeno od katastrofe koju smo sami izazvali i koju još izazivamo. Gradovi, sela, rijeke i mora prepuni su smeća i otpada, što nepovoljno utječe na zdravlje ljudi, kao i na biljni i životinjski svijet. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 80 posto ljudi u urbanim sredinama izloženo je zraku koji premašuje prihvatljive granice zagađenja. Neosporno je da je zagađenje prirode jedna od najvećih mana čovječanstva koje su se pojavile u novije vrijeme.

Najveći neprijatelj okoliša

Jedan od najvećih i najštetnijih zagađivača okoliša definitivno je plastika. UN plastiku u svojim izvješćima već neko vrijeme navodi kao jednu od najvećih katastrofa i izazova našeg vremena. Naš je planet, nažalost, velikim dijelom prekriven opasnim plastičnim otpadom. Svake godine više od osam milijuna tona plastike završi u oceanima. Ako se ovakav trend nastavi, predviđa se da će do 2050. oceani imati više plastike nego riba. 

Posebno je zabrinjavajuće što je plastika svugdje oko nas, bilo da je riječ o elektronici, kozmetici, ambalaži, dječjim igračkama ili odjeći i obući. Više gotovo da i ne možemo zamisliti život bez plastike. S jedne strane čini nam se neophodnom za život, a s druge strane svjesni smo da vrlo loše utječe na okoliš. Drugim riječima, mogli bismo reći da živimo u vremenu u kojem je plastika kao materijal na svom vrhuncu, a istodobno predstavlja čak 80 posto ukupnog otpada u moru. 

Neodgovorno korištenje plastike jedan je od gorućih problema i u Jadranu. U otprilike 80 posto slučajeva plastika u more dospijeva s kopna, a glavni razlozi su neodgovorno ponašanje te loše riješena odlagališta otpada i nedovoljno razrađen sustav razvrstavanja otpada. Budući da je riječ o umjetnome materijalu koji se nikad ne može razgraditi do kraja, mikročestice plastike onečistile su već sad 70 posto ribljeg fonda. Alarmantan je podatak da čak sedam od 10 riba u Jadranu u sebi ima tragove mikroplastike. Kada dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, koje životinje zamijene za hranu, progutaju ih i zbog toga često obolijevaju i ugibaju. Zato je potrebno hitno zaustaviti dotok plastike u mora. 

Suočavanje s problemom

Iako se prijašnjih godina možda činilo kako nismo svjesni rastućeg problema onečišćenja okoliša, napokon dolazi vrijeme ozbiljnijeg suočavanja s njim. Sve više građana okreće se pozitivnom trendu ekološke osviještenosti. Mala i velika poduzeća počela su uvoditi "zelene" promjene u svoje poslovanje, građani savjesno odvajaju i recikliraju otpad, a djeca imaju priliku učiti na različitim edukacijama o važnosti brige za okoliš. 

Svatko od nas može utjecati na smanjenje količine otpada, pogotovo plastičnog. To možemo učiniti korištenjem predmeta za višekratnu uporabu, popravljanjem pokvarenih uređaja, kupovanjem u rinfuzi, nekorištenjem jednokratne plastike i slično. Sukladno direktivi Europskog parlamenta i Vijeća Europe o smanjenom utjecaju određenih plastičnih proizvoda na okoliš, jednokratna plastika, kao što su štapići za uši, pribor za jelo, slamke, šalice i držači balona, od 3. srpnja otišla je u povijest u svim članicama Europske unije. Hrvatska je otišla i korak dalje, pa je Sabor 15. srpnja ove godine usvojio Zakon o gospodarenju otpadom, prema kojemu od 1. siječnja 2022. godine u Hrvatskoj stupa na snagu zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. 

Malim koracima do velikih promjena

Kako bismo smanjili otpad u okolišu i napravili promjenu, potrebno je učiti djecu već od malih nogu da pokupe smeće, ne samo za sobom nego i za drugima. Nužno je osvijestiti ih da se ne vode onim "To nije moje smeće, ne moram ga ja pokupiti" nego upravo suprotno - svako smeće koje je na tlu, a ne u košu ili kontejneru, naše je smeće i naš problem. Zato učite djecu da pokupe smeće čak i za drugima jer tako brinu o okolišu, ali i o svojoj budućnosti. A prvi korak k tome možete učiniti već ovaj vikend. Okupite obitelj i djecu, pozovite prijatelje i prijavite se na Ekotlon - najveću plogging utrku u Hrvatskoj, koja se organizira ove subote, 11. rujna, na Bundeku. 

Osnovna ideja plogginga je da džogirate i usput sakupljate smeće na koje nailazite te tako brinete za svoje zdravlje, ali i za okoliš. Prijave traju do 9. rujna do ponoći, a sav prihod od prodaje kotizacija u cijelosti će biti utrošen za nabavu opreme koja će se donirati Dječjem vrtiću Petrinjčica iz Petrinje. Utrka počinje u 10 sati, ali zbog podizanja startnih paketa i zagrijavanja potrebno je doći malo ranije. Plaćanjem startnine dobivate startni paket, koji sadrži službenu majicu utrke, startni broj s čipom za mjerenje vremena, bočicu vode, zaštitne rukavice, složivu vrećicu od reciklirane plastike potrebnu za plogging te dezinfekcijsko sredstvo za ruke. 

No osim utrke, dobre zabave i fantastičnih nagrada, čeka vas još mnoštvo toga, a detalje o programu i nagradama možete saznati OVDJE. Utrka će biti u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama, pa vam Covid potvrde neće biti potrebne, kao ni maske tijekom utrke, ali bit će potrebne dok budete čekali u redu za akreditiranje, catering i slično. Vidimo se!

Pokretanje videa...

VIDEO

Ekotlon | Video: 24ContentHaus

Dođite 11. rujna na Bundek na najveću plogging utrku u Hrvatskoj! 

Prijavite se OVDJE jer će ukupan iznos od prodaje kotizacija biti utrošen za nabavu opreme koju doniramo stradalom Dječjem vrtiću Petrinjčica, a pratiti nas možete i na društvenim mrežama.

Ponosni partneri projekta su Konzum, adidas, INA, HEP, OTP banka te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekt podržavaju Bigbelly SMART SOLUTIONS FOR CITIES, Jana i Genox.