Trump je zaprijetio bombardiranjem Irana ako nema dogovora oko nuklearnog programa! Na kraju su se ipak dogovorili. Ali što da nisu? Što bi bilo da krene rat između Amerike i Irana?
ANALIZA MOGUĆEG SUKOBA
Amerika i Iran se dogovorili. No što bi bilo da nisu i da je izbio rat? Evo što obje strane imaju
Čitanje članka:
2
min
Donald Trump nedavno je zaprijetio Iranu da će ga bombardirati ako se Teheran i Washington ne dogovore o nuklearnom programu obogaćivanja urana. Optužio je Iran da ima tajni plan razvoja nuklearnog oružja u sklopu kojega obogaćuje uran do visoke razine fisijske čistoće koja je iznad vrijednosti opravdanih za civilni program atomske energije. No iz Teherana tvrdi da je njihov nuklearni program u potpunosti namijenjen civilnim energetskim potrebama. Na kraju su se dogovorili. No što da nisu?
Što ako Amerika stvarno napadne Iran?
Prema Global Firepower indeksu za 2025. godinu, SAD je rangiran kao prva vojna sila svijeta s indeksom snage 0.0744. Američka vojska ima:
- 1.31 milijun aktivnih vojnika
- 762,000 rezervista
- Oko 4,650 tenkova M1 Abrams
- Preko 5,000 borbenih zrakoplova, uključujući: F-15 Eagle, F-16 Fighting Falcon, F-22 Raptor lovce B-1B Lancer, B-2 Spirit, B-52 Stratofortress bombardere C-130 Hercules, C-17 Globemaster III transportne zrakoplove KC-10 Extender i KC-46A Pegasus tankere
- Najnapredniju vojnu tehnologiju na svijetu
Što sve ima Iran?
Iran je prema Global Firepower indeksu rangiran kao 16. vojna sila svijeta s indeksom snage 0.3048.
Iako slabiji u konvencionalnom naoružanju, Iran ima:
- 610,000 aktivnih vojnika
- 350,000 rezervista
- Oko 1,500-4,000 tenkova (uključujući T-72, Karrar, Zulfiqar)
- Približno 400 vojnih zrakoplova, uključujući: MiG-29 lovce F-14 Tomcat Su-24 jurišne zrakoplove F-4 Phantom i F-5 Tiger
- Brojne paravojne formacije
Kako bi izgledao rat Amerike i Irana?
Prema procjenama Eurasia Group, vjerojatnost "ograničenog ili većeg vojnog sukoba" trenutno iznosi 40%.
Prvi dani sukoba vjerojatno bi uključivali:
- Američke zračne udare na iranske nuklearne objekte
- Iranske raketne napade na američke baze u regiji
- Cyber napade s obje strane
- Pokušaje blokiranja Hormuškog tjesnaca
Regionalno širenje sukoba
Rat bi se brzo proširio na cijelu regiju kroz:
- Aktiviranje iranskih proxy skupina poput Hezbollaha
- Napade na američke saveznike u regiji
- Ugrožavanje globalnih pomorskih puteva
- Destabilizaciju cijelog Bliskog istoka
Globalne posljedice rata
- Eksplozija cijena nafte – mogla bi prijeći 150 dolara po barelu.
- Izbjeglička kriza i humanitarna katastrofa u Iranu.
- Moguća intervencija drugih sila – Rusija i Kina bi mogli politički ili indirektno vojno podržati Iran.
- Masovne demonstracije širom svijeta, osobito u islamskim zemljama.
Procjene vojnih analitičara
Stručnjaci se slažu da bi Amerika imala početnu vojnu prednost, ali upozoravaju na nekoliko ključnih faktora:
- Iran može voditi dugotrajni asimetrični rat
- Američka vojska bi teško mogla okupirati Iran zbog njegove veličine
- Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo bi globalnu ekonomsku krizu
- Broj žrtava mogao bi doseći stotine tisuća
Iako SAD ima ogromnu konvencionalnu vojnu prednost, što potvrđuje i njihov vodeći položaj na Global Firepower indeksu, rat s Iranom bio bi izuzetno složen i skup sukob s nepredvidivim posljedicama. SAD ima veliku vojnu nadmoć, ali osvajanje Irana je gotovo nemoguće bez kopnene invazije, što bi bilo skupo i krvavo (usporedbe radi: Irak je bio puno manji izazov). Vjerojatniji je ograničeni sukob, gdje bi SAD pokušao srušiti iranski režim kroz udare i sankcije, a ne kroz okupaciju.
Većina analitičara slaže se da bi rat između Amerike i Irana destabilizirao cijelu regiju i izazvao globalnu ekonomsku krizu, zbog čega se diplomatsko rješenje trenutnih napetosti nameće kao jedina razumna opcija.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
