Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Snažan rezultat AfD-a Ogorec ne smatra iznenađenjem. Prema njegovoj ocjeni, on je posljedica niza pogrešnih poteza njemačkih vlasti, od migrantske politike Angele Merkel do poteza sadašnjeg kancelara
Pobjeda AfD-a na pokrajinskim izborima u Saskoj posljedica je pogrešnih politika njemačkog vodstva, a ne samo mogućeg ruskog hibridnog djelovanja, ocijenio je u Studiju 4 vojni analitičar Marinko Ogorec.
Govorio je i o odnosu Europske unije prema Srbiji nakon odavanja počasti Ratku Mladiću, ali i o ratu u Ukrajini. Upozorio je da bi europski čelnici trebali ponovno procijeniti dosadašnje zaključke o stanju na terenu te bolje nadzirati način na koji se troši međunarodna pomoć namijenjena Kijevu.
Jedna od tema razgovora bilo je i odavanje počasti Ratku Mladiću u Srbiji. Službeni Beograd, Srpska pravoslavna crkva i tisuće građana sudjelovali su u događajima povezanima s njegovim ispraćajem.
Ogorec smatra da je riječ o jednom od događaja koji bi trebali potaknuti europske čelnike na preispitivanje dosadašnjih procjena političke situacije u Srbiji.
To se, prema njegovu mišljenju, odnosi i na odnos prema Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u Europskoj uniji.
Snažan rezultat AfD-a Ogorec ne smatra iznenađenjem. Prema njegovoj ocjeni, on je posljedica niza pogrešnih poteza njemačkih vlasti, od migrantske politike Angele Merkel do poteza sadašnjeg kancelara Friedricha Merza.
AfD je, istaknuo je, od samog osnutka jasno iznosio svoje političke stavove i na taj način pronašao put do birača.
Pritom je upozorio da se program te stranke ne odnosi samo na protivljenje dolasku novih migranata. Njegove bi posljedice mogli osjetiti i strani državljani koji već žive u Njemačkoj, uključujući ljude iz jugoistočne Europe.
Ogorec je istaknuo i da se AfD protivi njemačkom uključivanju u rat, traži prekid sukoba u Ukrajini te zagovara normalizaciju odnosa s Rusijom, među ostalim zbog njemačkih gospodarskih interesa.
Govoreći o sumnjama u rusko hibridno djelovanje u Njemačkoj, Ogorec je izdvojio slučaj drona s eksplozivom pronađenog u zračnoj luci u Leipzigu.
Ocijenio je da bi taj slučaj mogao predstavljati upozorenje Berlinu zbog njegove vojne pomoći Ukrajini. Istodobno je naglasio da zasad nije potvrđeno da su ni dron ni eksploziv ruskog podrijetla.
Objasnio je i što se podrazumijeva pod hibridnim ratovanjem. Ono, prema njegovim riječima, uključuje kibernetičke napade, sabotaže i druge aktivnosti čiji je cilj destabilizirati društvo, vlast i ključne sustave.
Kao moguće primjere takvih aktivnosti u Hrvatskoj naveo je rušenje servera, hakiranje važnih subjekata i organizirano podmetanje požara na Jadranu. Pritom nije tvrdio da iza takvih događaja stoji Rusija.
Ogorec smatra da rat u Ukrajini ulazi u ključnu fazu. Prema njegovoj ocjeni, ruske snage intenzivno napreduju prema Kramatorsku i Slovjansku, koje je opisao kao posljednja velika ukrajinska uporišta u Donbasu.
Ukrajinska vojska pritom se, prema njegovim riječima, suočava s nedostatkom ljudi i naoružanja. Kao dodatne probleme naveo je unutarnje poteškoće, sukobe među sigurnosnim strukturama i korupcijske afere.
Takvi slučajevi, smatra Ogorec, dodatno narušavaju povjerenje u ukrajinske institucije te otvaraju pitanje kamo odlazi međunarodna financijska pomoć.
Zbog toga bi europski čelnici, zaključio je, trebali realnije sagledati stanje na terenu i pomnije nadzirati novac koji šalju Ukrajini.
24sata © 2026
