Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
58 komentara

Azijski stršljen je na granici: 'Prva na udaru će biti Istra'

Azijskog stršljena može se prepoznati po specifičnim žutim nogama. Iako izbjegava ljude, posebno voli ubijati i hraniti se pčelama. Jednu košnicu uništi za samo nekoliko sati...

An Asian hornet, Latin name "Vespa Velutina", is seen in Vertou
Foto: STEPHANE MAHE/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

Ove godine bilježimo duplo više intervencija uklanjanja gnijezda stršljena i osa nego prošle godine. U 2017. smo ih sklonili 20-ak, a u ovaj ponedjeljak prešli smo 50-u intervenciju u 2018., rekli su nam vatrogasci iz Petrinje.

Zadnji izlasci na teren bili su im u ponedjeljak kad su uklonili dva gnijezda stršljena te jedno divovsko gnijezdo osa. Preplašeni ljudi ne usude ih se sami micati pa ih zovu direktno ili preko službe 112.

Velik broj intervencija s tim kukcima, njih 150, ove godine su imali i našički vatrogasci. Jedva stignu reagirati na sve pozive.

- Tijekom jedne večeri možemo ukloniti najviše četiri ili pet gnijezda. Ona su velika, a stršljeni ih grade na 14 do 15 razina. Jednog kolegu je ugrizao, no srećom nismo imali drugih problema s napadima - rekao nam je Domagoj Živadinović, obnašatelj dužnosti zapovjednika JVP Našice. Dodao je da su osim njih za uklanjanje stršljenova obučeni i vatrogasci iz susjednih općina i DVD-ova.

Pogoduje im topla i blaga klima

Stručnjak za pčelarstvo i profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Zlatko Puškadija kaže kako je velikom broju europskog domaćeg stršljena pogodovala topla i blaga klima. Dodao je da ih je sada u rujnu više u letu jer su postali spolno aktivni.

- Jedno gnijezdo stršljena može dati 100 matica. Zato se oni brzo šire. Osim toga, za vrijeme suhih i vrućih ljeta stršljeni puno više napadaju pčele i koriste ih za hranu kako bi prehranili svoje ličinke - kaže profesor Puškadija. Odnos između pčela i stršljena usporedio je s odnosom vuka i ovaca.

No, veći problem ljudima bi moga stvoriti azijski stršljen (Vespa velutina) koji sada radi probleme na zapadu Europe te u nama susjednoj Italiji.

- Više nije pitanje hoće li azijski stršljen doći u Hrvatsku, već kada će doći. Zamijetili su ga kod Venecije i već iduće godine može ga se očekivati u Istri - zabrinut je profesor Puškadija i dodao kako će zbog opasnosti od širenja tog grabežljivca posebno morati educirati istarske pčelare kako bi ih mogli prepoznati i naći i suzbiti gnijezda.

- To ćemo morati već ove zime, jer nisam siguran koliko su istarski ali i slovenski pčelari spremni za ovu opasnost. Azijski stršljen posebno voli ubijati pčele te za nekoliko sati može uništiti cijelu košnicu - upozorava profesor Puškadija. Širenje te vrste na kontinent mogle bi usporiti naše planine, no u tom slučaju puno problema s njima bilo bi u Dalmaciji.

- Ako su ti stršljenovi već na tom dijelu Jadrana, postoji mogućnost da neke matice zalutaju na brod ili trajekt i dođu u naše krajeve. Ako prežive zimu, moći ćemo ih vidjeti već u proljeće - kaže profesor. Dodao je kako se s njim već sad intenzivno bore pčelari i u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu i Ujedinjenom Kraljevstvu. U tijeku je i njegovo širenje preko Njemačke na istok Europe.

Ne postoji ciljano uništavanje stršljena

- On će biti u direktnom sukobu oko hrane s našim europskim stršljenom. Azijskog se može prepoznati po specifičnim žutim nogama. Obično gradi gnijezda u šumama visoko na stablu. Nije toliko agresivan prema ljudima, koliko prema pčelama. Nasreću blizu nas nema orijentalnog stršljena, vespe orientalis, koja je puno agresivnija i mogla bi ljudima stvoriti puno više problema - pojašnjava profesor.

Da pčelari već sad vode rat za svoje pčele potvrdio nam je i Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

- Kod nas ne postoji organizirano i ciljano uništavanje stršljena već samo ljudi uklanjanju gnijezda. Ose se pak gnijezde blizu kuća i rade puno problema vinogradarima koji u ovo vrijeme beru grožđe - kaže Vrbos. Teško mu je procijeniti koliko će pčelari imati šteta zbog napada predatora, no smatra da će se to osjetiti po količini meda.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message