Bajić: U odnosu na Europsku uniju mi malo prisluškujemo

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u utorak je na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina rekao da informacije o istragama u javnost ne cure iz DORH-a.

- Ako je netko frustriran i konsterniran zato što određene informacije cure, onda smo to mi u DORH-u, odnosno u Uskoku, bez obzira na to što dio javnosti misli drugačije – rekao je Bajić. 

Naime, u raspravi Odbora o izvješću o radu DORH-a za 2010. Boris Blažeković (HNS) konstatirao je da ima osjećaj da se određeni postupci vode preko medija i da su zbog toga pojedincima ugrožena ljudska prava.

Bajić je pojasnio da niti jedna informacija ne procuri dok se slučajem bavi samo Uskok. Podaci počinju izlaziti u javnost onda kada se izda istražni nalog i kada uvid u dokumente dobije veći broj ljudi, odnosno odvjetnički timovi.

Mediji otežavaju utvrđivanje odakle 'curi'

- Tako u velikom predmetu (Fimi medija op.a), za koji je javnost bila posebno zainteresirana, 24 odvjetnička tima dobila su kompletni spis, sve dokumente, snimke i transkripte nakon što je otvoren istražni nalog. Ja ne kažem da to opravdava ovu situaciju, ali šteti istrazi – rekao je Bajić i dodao da su nakon toga informacije procurile. Zbog toga se i dio svjedoka povuklo i nije htjelo dati iskaz USKOK-u.

- Mi bi sami sebi kidali granu na kojoj sjedimo kad bi bili odgovorni za to – objasnio je Bajić. Objasnio je i zašto je teško doznati tko medijima daje informacije.

- Hrvatski mediji, posebno tiskani i portali, nisu nikad prenijeli faksimile dokumenata, nego su ih samo prepričavali. Ne branim ih, ali time su otežali mogućnost da utvrdimo koji je ili čiji dokument izašao vani – rekao je. Nastavio je da DORH razmišlja kako da zaštite dokumente jer će u protivnom dovesti u pitanje učinkovitost postupaka koje vode.

Problemi s identificiranjem vukovarskih silovatelja 

Ruža Tomašić (HSP dr. A. Starčević) pitala je što je sa slučajevima silovanih Vukovarki, jesu li istrage počele i ima li osuđenih?

Bajić je odgovorio da DORH u svojoj bazi ima evidenciju o ukupno 67 silovanja i da je najveći dio tih slučajeva procesuirano te da su lani optuženi za slučajeve silovanja u srpskim logorima. Nastavio je da su počele i iscrpne istrage u Osijeku i Vukovaru vezane uz silovanja no da je problem što imaju malo podataka oko identificiranja vukovarskih silovatelja. Zato očekuje da će naše i srbijansko tužiteljstvo, u suradnji s Haškim sudom, doći do više podataka o počiniteljima i da će ih procesuirati. Inače, u prema DORH-ovoj bazi u Domovinskom ratu ubijeno je 5.998 ljudi, teško je ozlijeđeno 2.266, a kroz torturu i zlostavljanje prošlo je 2.354 ljudi.

U 2010. prisluškivali 2534 ljudi

Predsjednik Odbora Furio Radin posebno je bio zainteresiran zašto je tijekom 2010. toliko ljudi prisluškivano. Naime, Bajić je iznio da su suci dozvolilo prisluškivanje 2.534 ljudi. Pravdao se time da je te godine bilo 86.339 kaznenih prijava i da ispada da su prisluškivali jednog od 1760 ljudi.

- U 61,3 posto slučajeva prisluškivanje je dalo rezultat, odnosno dovelo je do osuđujuće presude – rekao je Bajić. Dodao je da se u 82 posto slučaja prisluškivanje traži Uskok i to ako se radi o organiziranom kriminalu, zločinačkom udruživanju, švercanju ljudi, trgovanju narkoticima. Bajić je zaključio da je to mali broj u odnosu na prisluškivanja u EU. No u ovu statistiku nisu uključena i prisluškivanja kada se radi o sigurnosti zemlje.

Po pitanju ubojstava imamo najniži prosjek u EU

Inače, Bajić je ocijenio da stanje po pitanju broja ubojstava nije toliko kritično kako se to može zaključiti iz medija. Tako je u toj godini bilo 25 teška ubojstva i 32 ubojstva, kao i 11 pokušaja teškog ubojstva i 27 pokušaja ubojstva.

- To je jedan od najnižih postotaka u odnosu na EU – ocijenio je Bajić.

Sve manji broj prijava za korupciju

U svom izvješću Bajić je rekao da su od 50.673 predmeta, ostalo samo 79 neriješeno i da se svaka prijava počinje rješavati u roku od tri mjeseca. Te je godine njegov ured zaprimio i 925 prijava za korupciju te 153 prijava za organizirani kriminal. Iako je broj prijava manji, sve je više težih slučajeva korupcije i najčešće se radi o tome da pojedini državni dužnosnici zloupotrebljavaju položaj.