Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
8 komentara

'Bakica špijunka': Odavala sam tajne Sovjetima iz čistih ideala

Melita Norwood, Britanka koja je desetljećima špijunirala za SSSR rođena je na današnji dan 1912. Jedna od najvrjednijih KGB-ovih špijuna radila je za Ruse ne za novac već iz ideala...

Foto: IMDB
8 komentara

Melita Norwood špijunirala je isključivo iz ideala. Željela je podržati 'novi sistem' pa je tako radila za KGB pod imenom 'Hola' od tridesetih godina 20. stoljeća pa sve do 1972. godine.

Kad je navršila 60 godina otišla je u mirovinu. Za njezinu ulogu u Hladnom ratu doznalo se tek 1999. godine, nakon informacija KGB-ovog arhivista Vasilija Mitrokhina.  

Foto: BrightSide/Screenshot

Kako je već bila u poodmakloj dobi nikada joj u njezinoj zemlji nije suđeno za špijunažu, a 'bakica špijunka' (granny spy), kako su je nazvali pred kraj života, fascinirala je javnost. Umrla je 2005. godine u 93. godini.

Do kraja života živjela je u istoj kući koju je kupila nekoliko godina nakon što je postala špijunka 1937. godine. Tada je imala 25 godina. Susjedi su mislili da je on tek šarmantna ekscentrična starica koja je obožava svoj vrt u kojem je provodila većinu vremena uzgajajući voće, povrće i cvijeće.

Vrijedna, pouzdana i neprimjetna

No, najosjetljivije britanske državne tajne Melita, odnosno Hola, predavala je sovjetskom KGB-u. Radila je kao tajnica u britanskom Savezu za istraživanje neželjeznih metala, čiji je rad bio ključan za razvitak britanskog nuklearnog oružja. Hola je bilo samo jedno od tajnih imena kojima se Norwood služila.

Kako je ona špijunirala iz vlastitih ideala, a ne zna novac, naknada za špijuniranje bila je minimalna. KGB je smatrao vjernom i vrijednom djelatnicom na koju su se u potpunosti mogli osloniti.

Gospođa Norwood je regularno odstranjivala ključne dokumente iz tajnog projekta pod nazivom Tube Alloys, što je bila šifra za program proizvodnje nuklearnog oružja. Fotografirala bi dokumente ih i predavala svojim sovjetskim kolegama koje bi obično sretala u predgrađu jugoistočnog Londona. 

Tajni dosjei koje je Hola davala Sovjetima značili su da je Staljin bolje znao kako napreduje izgradnja britanske bombe od ministara u vladi tadašnjeg britanskog premijera Clementa Attleeja. Svaki detalj projekta dolazio bi u Holine ruke, a ona je to uredno prosljeđivala Sovjetima.

Osoblje u Savezu za istraživanje neželjeznih metala ostalo je zatečeno nakon otkrića da je njihova mirna, pristojna i fina dugogodišnja djelatnica bila špijunka. Jedan od njezinih bivših direktora rekao je: 

- Ja joj stvarno nikada nisam pridavao pažnju. U tome je, čini se, i bila njezina snaga - kazao je.

Da je špijunka znao je samo njezin muž

Nakon otkrića da je bila špijunka dala je izjavu britanskom Timesu.

- Učinila sam ono što jesam, ne da bih zaradila novac, već kako bih spriječila poraz novog sustava koji je davao običnim ljudima hranu i cijene koje su mogli priuštiti dobro obrazovanje i zdravstvo. Mislila sam da bi možda ono čemu sam ja imala pristup moglo pomoći Rusiji da ostane rame uz rame s Britanijom, Amerikom i Njemačkom. U načelu, ja se ne slažem sa špijuniranjem vlastite zemlje - kazala je bakica za čije je aktivnosti znao jedino njezin suprug, profesor matematike.

Ona je do kraja života bila uvjerena da to što je radila bilo dobro, korisno i ispravno.

David Burke koji je 2008. godine napisao knjigu o Meliti 'The Spy Who Came in from the Co-Op' kazao je da ona nije bila tvrdi staljinist već je naivno vjerovala u komunizam kao uređenje i vjerovala da to što radi je za dobrobit cijelog svijeta. 
 

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message