'Balkanu prijete oluje, tornada, a sa Zapada nam stiže pakao...'

Drugi najgori toplinski val u Europi u posljednjih 500 godina bio je, prema povijesnim zapisima, onaj iz srpnja 1757. Engleski pisac, povjesničar i političar Horace Walpole tog ljeta imao je 40 godina i zabilježio je ovo: "Mislio sam da ću umrijeti!" Mislio je to doslovno. Kroničari su diljem zapadne Europe pisali čak i o hemoragijskim krvarenjima i masovnom umiranju ljudi u tom drugom najgorem valu vrućine u pola tisućljeća.

Pokretanje videa...

01:34

Toplinski val stiže u Hrvatsku: Najopasnije vrijeme će biti u četvrtak i petak | Video: 24sata/pixsell

Najavljeni ovotjedni toplinski val, objavio je DHMZ, donijet će Kninu 38°C, Zagrebu 39°C... Za mnoge ljude ozbiljno narušenog zdravlja u Hrvatskoj bit će pristojan uspjeh preživjeti ovaj tjedan. Apsolutno najgori u pamtećoj povijesti Europe bio je ipak val vrućine iz srpnja i kolovoza 2003. zbog kojega je, dokumentirano, poumiralo čak 70.000 ljudi više nego inače. Od Auxerrea do Gibraltara zaredalo bi po nekoliko dana s temperaturama višima od 40°C.

U Njemačkoj se nije moglo ploviti niti Labom niti Dunavom zbog niskih vodostaja, u Catenanuovi na Siciliji izmjereno je 46°C, Alpama su se kotrljale lavine i bujice od otopljenih ledenjaka i posvuda se masovno umiralo. Otada čovječanstvo je otišlo još dalje u samoubilačkoj spirali klimatskih promjena.

STIŽE ULLA Europu očekuje toplinski val i temperature iznad 40 stupnja

Posljednjih pet godina najtoplijih je pet godina otkako postoji sustavno meteorološko praćenje, a narednih dana diljem Europe, od Portugala i Španjolske do Njemačke, možda i Poljske slijedi nam novi val vrućine kojega europske meteorološke agencije najavljuju kao "brutalnog".

Ovako će vaš rodni grad biti spržen 2059. godine 

Splitski aerodrom u Kaštelima do 35°C, Knin do 38°C, Zagreb u četvrtak čak do 39°C, a na Pirinejskom poluotoku čak do 46°C... Po svemu sudeći obistinjuju se dugoročne prognoze za Europu o kojima je Express pisao u svibnju (Pakleno ljeto 2019.: Hrvatskoj se ne piše dobro) i početkom lipnja (Ljeto na 40 stupnjeva: Crveni alarm i za Hrvatsku).

"Balkanu prijete silovite ljetne oluje, koje bi mjestimično mogle biti kadre stvoriti tornada, a sa Zapada stiže pakao", bio je sažetak AccuWeatherovih predviđanja i događa se točno to. Zagreb, Knin i Split će gorjeti, a Osijeku prijeti možda i grmljavinsko nevrijeme, sve u skladu s granicom između razornih oluja na istočnom dijelu Balkana i istočne Europe, te zapadnog Balkana i zapadne Europe koji bi ovog ljeta trebali gorjeti.

Prema srednjim temperaturama za srpanj Zagreb, kao referentna točka za Hrvatsku jer je riječ o glavnom gradu, u Europi je otprilike prosječno topao grad. Srednje temperature zraka, a tu se računaju i dani i noći tijekom više od pola stoljeća mjerenja, tu su za srpanj 20,6°C. Prema DHMZ-u to je za Split već 26°C, isto koliko i za Podgoricu, tradicionalno četvrti najtopliji glavni grad u Europi. Najtopliji su Nicosia, Atena i La Valletta.

Da je iz godine u godinu vrijeme sve toplije, ljeti sve gore i opasnije, osjećaju danas svi odrasli. Ali, koliko se doista povećao broj toplinskih valova u svakom pojedinom gradu od, primjerice, vašeg rođenja do danas? I koliko se danas očekuje da će se do kraja vašeg života još povećati broj toplinskih valova u vašem rodnom gradu do očekivanog kraja vašeg života?

IZDALI UPOZORENJE Toplinski val stiže u Hrvatsku: Najopasnije u četvrtak i petak

Prošle godine New York Times i Climate Impact Lab zajedno su izradili interaktivni alat u kojem možete upisati određeni grad i određenu godinu, pretpostavlja se da je riječ o rodnom gradu i godini rođenja, a kao rezultat dobivate, prvo, koliko je u godini i u gradu u kojem ste se rodili tada bilo dana iznad 32°C, drugo, koliko je dana toplijih od 32°C bilo 2017. i konačno koliko se smatra da će ih biti u tom istom gradu kad biste navršili 80 godina života.

Recimo da ste rođeni 1979., danas imate oko 40 godina, i pretpostavimo da ste rođeni u Zagrebu. Te godine u tom gradu bilo je 5 dana toplijih od 32°C. 2017. očekivalo se već da ih bude 18, a 2059. godine, kad budete imali 80, prema sadašnjim modelima možete računati da će tako toplih dana biti između 22 i čak 40, odnosno do osam puta više nego kad ste se rodili.

Za Split su ove brojke nešto više; 1979. godine bila je riječ o 6 dana toplijih od 32°C, 2017. o 22 dana, a 2059. računa se da bi to moglo biti između 25 i čak 51 dana, što znači, u ovoj goroj varijanti razvoja klimatskih promjena, da bi čak jedna sedmina godine u Splitu mogla biti s tolikim temperaturama.

Kakvi bi bili najtopliji dani među tim najtoplijima, strašno je i pomisliti. Još gora stvar s klimatskim promjenama je i to da je riječ o proračunima od prije dvije godine, a otada se pokazalo da svijetu prijete još i bitno gore posljedice zagađenja atmosfere s CO2 iz ugljena, nafte i plina nego što je malo tko od znanstvenika mogao i zamisliti prije samo desetak godina.

STIŽE NEVRIJEME Vrijeme za vikend: Moguće su oluje, upalili narančasti alarm

A što ako ste rođeni u, primjerice, Kninu 1979. godine, ako tamo živite danas i ako smatrate da biste tamo mogli dočekati i svoju treću dob? To znači da je vaš rodni grad 1979. imao 9 dana toplijih od 32°C, da je prije dvije godine takvih imao već 27, te da se u vašem zavičaju računa da bi, kad budete imali 80 godina 2059., moglo biti između 35 i čak 57 dana godišnje toplijih od 32°C.

Zamislite da živite u Tripoliju ili Alžiru 

Mislite li da je to gadno? Čekajte dok vidite Dubrovnik. Tamo je 1979. dana toplijih od 32°C bilo 8, da bi se 2017. godine u ljeto prognoziralo da ih bude već 32, a do 2059. godine za Dubrovnik klimatski modeli predviđaju da će dana vrućih od 32°C biti čak do 73, slovima: sedamdeset i tri!

Dobro promislite prije nego što zaključite da biste se mogli spašavati bijegom na kopno pod stare dane. Slavonskom Brodu za 2059. godinu predviđa se do 44 dana godišnje toplija od 32°C, Županji čak 46, čak i u jednom Gospiću do 36 takvih dana... Ako vam treba nešto za usporedbu, uzmimo Tripoli u Libiji, totalno pustinjskoj zemlji, velikom prostranstvu Sahare oslonjene na Sredozemno more.

BIT ĆE VRUĆE Stiže toplinski val iz Afrike, a zahvatit će i dijelove Hrvatske

Onih 73 dana iznad 32°C u Dubrovniku 2059. godine usporedivo je sa 76 takvih dana u Tripoliju 1979. Ako to još nije dovoljno za opisati dramu, uzmimo Alžir, istoimeni glavni grad Alžira. 1979. godine tamo su imali 55 dana godišnje toplijih od 32°C, a danas ih imaju 86. To znači da bi Dubrovnik uništen klimatskim promjenama 2059. godine bio tek nešto manje podnošljiv nego što je Alžir danas, odnosno bitno gori nego što je Alžir bio 1979. Iz ovoga se može iščitati i koliko su vrlo ozbiljna upozorenja da je posebno Balkan, pa tako i Hrvatska, ugrožen globalni zagrijavanjem i klimatskim ekstremima.

München, primjerice, 1979. godine nije imao niti jedan dan topliji od 32°C, a do 2059. prognozira mu se najviše do tri takva dana tijekom godine. Sve to uzimajući u obzir prvenstveno rast temperature, što je samo dio priče u koju ulaze i prognoze o posljedičnim razornim uraganima, rastu razine mora i svim ostalim posljedicama po prirodu, ekonomiju i masovno umiranje ljudi u našim krajevima ako svijet ne bi obuzdao klimatske promjene na vrijeme.