Kako je istaknula Jasna Vaniček-Fila, nacionalna koordinatorica projekta ''Novinari su važni'' Vijeća Europe i članica Vijeća za elektroničke medije (VEM), regulacija digitalnog prostora ne može se promatrati izolirano
News
Komentari 2Akt o digitalnim uslugama (DSA) predstavlja jedan od ključnih europskih regulatornih okvira za stvaranje sigurnijeg i pravednijeg digitalnog prostora, a njegova uspješna provedba nezamisliva je bez stalnog dijaloga između medija i velikih internetskih platformi. Zaključak je to konferencije „Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija“, održane u ponedjeljak, piše Glas Slavonije.
Kako je istaknula Jasna Vaniček-Fila, nacionalna koordinatorica projekta ''Novinari su važni'' Vijeća Europe i članica Vijeća za elektroničke medije (VEM), regulacija digitalnog prostora ne može se promatrati izolirano. Uz DSA, važnu ulogu ima i Europski akt o slobodi medija (EMFA), koji velikim platformama nameće obvezu da medije obavijeste kada uklone njihov sadržaj. Cilj je, naglasila je, spriječiti širenje dezinformacija, ali i osigurati transparentnost postupanja digitalnih platformi prema medijima.
Pomoćnik ravnatelja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Domagoj Maričić poručio je da je cilj skupa bio približiti medijima smisao i praktične učinke Akta o digitalnim uslugama te pojasniti što mogu očekivati u njegovoj primjeni.
Postoji nekoliko mehanizama uklanjanja sadržaja
DSA je dugoočekivani propis, a prije njega regulacija sadržaja na internetu zapravo nije postojala. Akt o digitalnim uslugama nastoji oživotvoriti načelo - ono što je zabranjeno 'offline', treba biti zabranjeno i 'online'. Govor mržnje i dezinformacije su, pritom, samo jedan od aspekata Akta o digitalnim uslugama koji pokriva i puno širi dijapazon nezakonitosti, od dječje pornografije do povrede intelektualnog vlasništva- rekao je Maričić te objasnio da postoji nekoliko mehanizama uklanjanja nezakonitog sadržaja s interneta. Platforme to mogu učiniti samostalno, koristeći vlastite algoritme i procjene sistemskih rizika. Drugi način je postupanje po nalogu nadležnih institucija poput DORH-a, MUP-a, Državnog inspektorata, Carinske uprave, Ministarstva zdravstva te, osobito u slučajevima govora mržnje, Agencije za elektroničke medije. Sadržaj se može ukloniti i na temelju prijava korisnika, kao i putem tzv. pouzdanih prijavitelja, kojima se status dodjeljuje nakon prijave HAKOM-u i donošenja posebnog pravilnika.
Naglasio je i da HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge, ne nadzire medijski sadržaj, već ima koordinacijsku ulogu među nadležnim tijelima. Dodao je kako zasad nisu izrečene sankcije, a najveći broj pritužbi odnosio se na velike internetske platforme koje su u nadležnosti Europske komisije.
EK trenutno vodi 15 postupaka protiv internetskih platformi
S druge strane, savjetnica za Akt o digitalnim uslugama u Europskoj komisiji Milana Brkić istaknula je da Komisija trenutačno vodi 15 formalnih postupaka protiv velikih internetskih platformi, uz više od 150 zahtjeva za dostavu informacija. Podsjetila je i da je platformi X izrečena novčana kazna od 120 milijuna eura te da su korisnici u Europskoj uniji osporili više od 16 milijuna uklanjanja sadržaja na Meti i TikToku. U gotovo 35 posto slučajeva odluke o uklanjanju su poništene, a sadržaj vraćen.
Na izazove s kojima se suočavaju hrvatski mediji u odnosu s digitalnim gigantima upozorio je i izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) Ozren Kronja. Naveo je da od ukupno 340 milijuna eura prihoda od digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj čak 240 milijuna odlazi Meti i Googleu, dok domaćim izdavačima pripada tek oko 100 milijuna eura.
Kronja je istaknuo kako su ključne obveze velikih platformi veća transparentnost algoritama, jasniji izvještaji o moderiranju sadržaja te snažniji doprinos očuvanju slobode i pluralizma medija, ali i učinkovitijem suzbijanju nezakonitog sadržaja.
U raspravi i panelu, koji su zajednički organizirali Europska komisija, Agencija za elektroničke medije i HAKOM, sudjelovali su i Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Lidija Antonić iz HAKOM-a, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Ivan Glavić te glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva Melisa Skender.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+