Bio je najveći francuski heroj, a onda se spetljao s Hitlerom...

Philippea Pétaina u modernoj Francuskoj smatraju izdajicom svoga naroda. Riječ petenizam postao je tako francuski oblik riječi kvisling. Ovog francuskog maršala nakon Drugog svjetskog rata osudili su na smrt streljanjem zbog veleizdaje.

Ipak, tadašnji predsjednik Charles de Gaulle odlučio mu je poštedjeti život zbog njegovih poznih godina te je poslan u doživotni zatvor. Moguće da ga je poštedio i zbog toga što je de Gaulle nekad bio njegov vojnik u bitci za Verdun i što je maršal Petain sve do Drugog svjetskog rata slavljen kao jedan od najvećih heroja Francuske. De Gaulle je kao mladi časnik i nakon rata služio u vojsci pod Pétainom.

Naime, Philippe Pétain, rođen na današnji dan 1854., branio je u Prvom svjetskom ratu Verdun, simbol otpora Francuske. Mjesto s velikim psihološkim značenjem za Francuze. Verdun te 1916. ni pod koju cijenu nije smio pasti u ruke neprijatelja. Tamo je poginulo 162 tisuće Francuza koji su ga krvavo punih deset mjeseci branili i na kraju obranili. A upravo je Philippe Petain bio glavni zapovjednik, zaslužan da Verdun nije pao.

Šef marionetske državice

Međutim, najpoznatiji i najzloglasniji dio svoje karijere ostvario je Pétain tijekom Drugog svjetskog rata. Tada je pristao biti Hitlerova marioneta. Postao je šef  tzv. Vichyjevske Francuske, satelitske države Trećeg  Reicha. Taj dio Francuske, kojoj je glavni grad bio Vichy, 350 kilometara od Pariza, Nijemci nisu izravno okupirali, nego su mu dopustili da funkcionira kao svojevrsna vazalna država Trećeg Reicha. 

Glasovanjem Nacionalne skupštine od 10. srpnja 1940. godine, Pétain je dobio skoro sve izvršne moći, te je proglašen "Predsjednikom skupštine", a ne predsjednikom Francuske. Pétain je vodio reakcionarni program zvan Révolution nationale, čiji je cilj bio "regeneracija (življavanje) Nacije".

Prihvatio i njemačke antisemitske zakone

U trenutku preuzimanja vlasti maršal je imao 84. godine, a njegova nova vlada bila je pod potpunom njemačkom vlašću te je prihvatila i njemačke antisemitske zakone te deportirala Židove u njemačke koncentracijske logore. Francuska policija tako je organizirala uhićenja i deportaciju Židova i ostalih koje je Treći Reich smatrao nepoželjnim.

  
Dolaskom savezničkih snaga Petain bježi prvo u Njemačku, a kraj rata dočekuje u Švicarskoj. Vraća se u De Gaullovu Francusku na suđenje za izdaju i kolaboraciju. Nakon završetka suđenja,  potpuno senilan, umire 1951. u zatvoru Fort de Pierre de Levée. Pokopan je na mornaričkom groblju pored zatvora.