Bivša saborska zastupnica i mažoretkinja o Šćuricu: 'Većina je trpjela njegovo ponašanje...'

Hrvatsku već nekoliko dana potresa “mažoret afera”. Kao osoba koja je gotovo 20 godina provela u mažoret plesu, od natjecateljice, trenerice, koreografkinje, sutkinje do razlicitih funkcija u tijelima Hrvatskog mažoret saveza, imala sam priliku jako dobro upoznati Alena Šćurica, objavila je na Facebooku Ivana Mujkić, bivša saborska zastupna DP-a.

Šef Zagrebačkih mažoretkinja Alen Šćuric našao se u centru pažnje nakon što je na dočeku srebrnih rukometaša vrijeđao jednu od mažoretkinja. Zbog svega je tada intervenirao i Domagoj Duvnjak te policija. Općinski sud mu je odredio zabranu približavanja spomenutoj mažoretkinji.

ODLUKA SUDA Šćuric je dobio zabranu prilaska mažoretkinji koju je vrijeđao na dočeku rukometaša na Trgu

Objavu bivše saborske zastupnice prenosimo u cijelosti.

"Prvo morate znati da je biti dio mažoret tima jako lijepo! Te djevojke provode jako puno vremena zajedno i postaju najbolje prijateljice, druze se, izlaze i u njihovim godinama pripadnost toj grupi je jako važna! Tim ti postane jedan od najvažnijih stvari u životu, ne zbog mažoret plesa nego zbog ljudi s kojima dijeliš vrijeme, tajne, smijeh, tugu. Dakle, da vam bude jednostavnije shvatiti: bezbroj je primjera gdje su te djevojke kasnije postale vjenčane kume, kume djeci na krštenjima…u svakom slučaju prijateljice za cijeli život! Jako je lako manipulirati osobama koje imaju 16-17 godina. Dovoljno je da znaju da bilo kakav oblik pobune znaci izbacivanje iz tima, a to automatski znaci da gubite ono sto vam u tim godinama predstavlja centar svijeta. Pa odluče šutjeti, eventualno se požale jedna drugoj i tu nađu utjehu! Ne znaju ni roditelji puno o tome, jer ako doma kažeš natjerat ce te da se ispišeš i opet si u problemu.

Uz sve to, najgore je kad vikanje u svrhu “ispravljanja devijantnog ponašanja” postane nešto normalno! Zapravo najgori oblik zlostavljanja jest onaj kada vas zlostavljač uvjeri da vam sve to radi za vase dobro, da ste to zaslužili i da on vama želi sve najbolje i zato vas ”ispravlja”. Taj odnos postane nešto nalik Stockholmskom sindromu.

Većina djevojaka koje poznam trpjele su i ostajale sve dok cijela generacija ne bi odlazila. A kada su odlazile…i same znaju kako je to izgledalo. Onog trena kada su izašle van osjetile su slobodu, mir i želju da se više nikad ne upetljaju u tu mrežu! Da jednostavno pobjegnu od toga i zaborave sve osim tih djevojaka s kojima su dijelile godine plesa, zabave, smijeha, tuge, veselja….Eto, tu vam je odgovor zašto svi šute.

JAVLJAJU SE BROJNE DJEVOJKE Mučne ispovijesti mažoretkinja o Šćuricu: Morale smo se skidati pred njim... vrištao je, imao nož

Jučer sam za RTL dala kratku izjavu i prije te izjave cula sam se s 10-ak bivših mažoretkinja, neke od njih su iz Zagreba i sve su mi rekle isto: pa jel te nije strah?!? Nevjerojatno, zar ne?? Žene koje sada imaju svoju djecu se boje?!? Pitam čega jel me strah? Kazu: pa znaš njega, izmanipulirat ce, okrenut ce priču, ocrnit ce te, jel ti to treba sad?

Ja se nadam da vam sada postaje malo jasnije zašto svi šute ili zašto sve koje su izašle van izlaze anonimno! Jedna moja draga kolegica koja je ostvarena zena, majka, ekspert u svojoj struci mi je sinoć rekla: ma daj ženo, meni se ruka tresla dok sam anonimno pisala svoju ispovijest, a ne da nešto javno kažem!

Ja sam s tim čovjekom vodila borbe 10-ak godina, jer sam tada trenirala Mažoretkinje grada Vukovara i bili smo glavni konkurenti. Moram priznati da sam upravo zbog njega već u najranijoj mladosti spoznala buntovnika u sebi. I često me zbog toga etiketirao kao “problematičnu”, nepristojnu, bezobraznu, ali ja sam jednostavno imala izbor: boriti se ili pokoriti se sustavu koji uništava svaki tračak nade u pravdu i pravednost. I borila sam se svim silama! Sada kad sam malo starija i zrelija, mogu samo reći da sam bila jako hrabra, a ponekad možda i nepromišljena. Ali i to je dobra životna škola. Nakon mene u tom se savezu izrodilo još nekoliko snažnih mladih buntovnica i ponosna sam na sve nas koje smo se na kraju ipak izborile za promjenu i priliku za pošteno natjecanje. Reći ću samo da su Mažoretkinje grada Vukovara 2015. godine uspjele skinuti Zagrebačke mažoretkinje s trona prvi puta u povijesti saveza. Tome ću dodati samo još činjenicu da se iste te godine, nedugo nakon natjecanja raspao savez – sve vam je jasno.

U svakom slučaju kad su me pitali sto mi to treba i zašto sam izašla van, odgovor je jednostavan: pa zato sto to dugujem “mladoj sebi”, svim djevojkama koje su to proživljavale ali i svima onima koje to sad proživljavaju.

I za kraj nije da nitko nikada ništa nije rekao, ali to su bili pojedinci koji su progovorili i pokušali nešto napraviti. Nažalost jedan roditelj nema tu snagu da bi mogao nešto promijeniti kad svi ostali šute. Ovo je prvi puta da svi progovaraju i jednostavno nemam obraza šutjeti! Zapravo nemam pravo šutjeti. I zato pozivam sve one koje imaju nešto za reći da se ne boje".