Blaženka Divjak: Svi bi trebali pročitati Papinu encikliku, o tome govorimo već godinama

Papa Lav IV. u ponedjeljak je predstavio svoju prvu encikliku “Magnifica humanitas” (Veličanstveno čovječanstvo), što je prvi put u povijesti da papa predstavlja taj važni dokument. Uz ostale teme, prvenstveno se bavio pitanjima umjetne inteligencije, njezina korištenja u utjecaja na ljude. U 40.000 riječi beskompromisno je kritizirao autonomna oružja pokretana umjetnom inteligencijom, neokolonijalne stavova prema prikupljanju podataka i gomilanje "novih oblika vlasništva, kao što su patenti, algoritmi, digitalne platforme, tehnološka infrastruktura i podaci.” 

Foto: YARA NARDI/REUTERS

'Jasno je objasnio problem s AI'

- Mislim da bi svatko morao pročitati prvu encikliku Pape Lava IV. Iako se kod nas ne razgovara toliko o temama umjetne inteligencije i klimatskih promjena, izvrsno je da je Papa objavio ovako značajan dokument. On vrlo jasno objašnjava da koristi od AI ima vrlo mali broj ljudi i nije jasno kako će se ljudi snaći. Jer prema nekima je zid, nemaju dovoljno informacija, ni koristi od umjetne inteligencije. Papa je kao čelnik Katoličke crkve u poziciji da može doprijeti dalje od bilo koga i dobro je iskorištena ta situacija - piše vrlo jasnim rječnikom, vrlo jasno i pitko, a i sam ju je javno predstavio. Važan je  dio zalaganja za opća ljudska prava, što je socijalni nauk Crkve - kaže za 24sata Blaženka Divjak, redovita profesorica u trajnom izboru na Fakultetu organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu, te jedna od najvećih stručnjakinja za pitanja umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

'Kozultirao se sa znanstvenicima'

To ipak nije iznenađujući odabir teme, dodaje, već je ranije o umjetnoj inteligenciji govorio i Lav IV., kao i Papa Franjo, te obojica upozoravaju na rizike o kojima znanstvena zajednica već dugo govori.

Zagreb: Održana konferencija "Dizajn učenja u vrijeme umjetne inteligencije" | Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

- To je najkompletniji dokument o etičkim i moralnim aspektima umjetne inteligencije osvjetljen socijalnim naukom koji sam pročitala. Naravno, nisu svi s time sretni, jer se puno govori o deregulaciji istraživanja, a posebno omogućavanju brze industrijske primjene umjetne inteligencije. Također, vidi se raskorak između službenog stava Crkve, koji daje Papa, i onoga što se čuje na terenu. Slično kao i o temi klimatskih promjena. No značajno je jer papa razgovara sa znanstvenicima, itekako ih konzultira, a onda temu gleda ne samo kroz prizmu znanosti nego je stavlja u kontekst socijalnog nauka Crkve, koji brigu za svakog čovjeka stavlja u središte interesa. I Papa kaže da dolazi do relativizacije istine, da se koriste društvene mreže da se ugroze ljudska prava pojedinca. Jako je važno da je tekst napisan jednostavno i eksplicitno, da se može uzeti kao kuharica, priručnik za djelovanje - kaže Divjak.

Foto: YARA NARDI/REUTERS

Ono što se mnogima u današnjem globalnom rasporedu utjecaja neće svidjeti, Papin je poziv na regulaciju modernih tehnologija i umjetne inteligencije.

- Tu navodi puno razloga zašto, jedan je pitanje kako to utječe na čovjekov rad, jer je to pitanje i našeg samoostvarenja i kako sebe doživljavamo. Mi ne radimo samo zato da bismo zarađivali i to pitanje digniteta je jako važno i nije nova tema. Nažalost, vidimo u kojem smjeru ide priča o univerzalnom dohotku koji bi bio osiguran svima i tko u to vjeruje kad vidi Muska i Trumpa koje bi se pitalo o raspodjeli dobara. Papa zapravo poziva na akciju, državnu regulaciju privatnih kompanija, jer većinu njih ne zanimaju moralno-etička pitanja, niti ugrožavanje prava pojedinaca - upozorava Divjak.

Opasno naoružanje i bahatost

Papa izričito poziva na stvaranje "civilizacije ljubavi” u kojoj svatko radi za opće dobro unutar vlastite sfere života i u kojoj tehnologija ne dominira, ne isključuje i ne zaobilazi čovječanstvo, već mu umjesto toga služi i unaprjeđuje ga.

Blaženka Divjak ističe kako svaka rečenica donosi izuzetno i svježe promišljanje jednog crkvenog čelnika. Jako je važno i to što Papa direktno upozorava na opasnost od suvremenog oružja pogonjenog umjetnom inteligencijom

- Puno govori o oružju kojim upravlja umjetna inteligencija, te posebno upozorava na novu veliku prijetnju, donošenju odluka bez ljudske intervencije. Prvi puta gledamo da se o korištenju oružja odluke donose izvan ljudske kontrole. I tko će onda biti kriv za razaranja? To oslobađanje pojedinca od moralne, a možda i krivične, odgovornosti za ratne zločine čini jednostavnijima - upozorava Divjak, kojoj je posebno važan dio u kojem se Papa bavi obrazovanjem i tehnologijom.

Papa izričito ističe dva poglavlja o  obrazovanju: obrazovni savez za digitalno doba i središnja uloga škola. Govori o potrebi ulaganja u javni obrazovni sustav, da je obrazovanje dostupno svima. Govori kako djeca moraju naučiti kritički promišljati, pa i o tome kada i kako koristiti tehnologiju. Kad je koristimo, moramo imati moralni i etički kompas. Važno je što ističe da moramo ulagati u obrazovanje učitelja, njihovu ulogu koju treba ponovo promisliti, a metode vrednovanja i ocjenjivanja treba mijenjati. I stvarno je jako puno istraživanja iza toga, vidi se da je Papa konzultirao brojne znanstvenike.

Za neke stvari se moraju donijeti konkretne odluke - da učitelji u školama i na fakultetima moraju biti osobe, tehnologija se može koristiti kao podrška, ali i mi svi mi učitelji i profesori imamo obavezu kontinuirano se educirati, pa i o tome kako odgovorno i smisleno koristiti umjetnu inteligenciju u obrazovanju. Slična je situacija i s medijima. Mi bismo već sad morali napraviti preokret u promišljanju o tehnologije, jer zabrane neće riješiti puno toga, ali nužna je edukacija - kaže Blaženka Divjak.

Ona smatra kako bi se pitanje umjetne inteligencije trebalo regulirati na isti način kao nuklearnu energiju i naoružanje - uz međusobnu toleranciju i povjerenje. No pitanje je je li to moguće u današnjem svijetu. Tim više je Papina enciklika dokument koji mora postati temelj za javnu diskusiju i konkretne odluke i akcije, zaključuje.