Boras lupeta o prijavama za zlostavljanje, tvrdi da mu sve smještaju dekanica i novinarka

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras danas se napokon oglasio o prijavama studentica Filozofskog fakulteta i navodima da je, usprkos potpisanoj izjavi bivše studentice o uznemiravanju tog profesora nagradio počasnim zvanjem professor emeritus.

NOVE ISPOVIJESTI S FILOZOFSKOG 'Profesor kojeg je nagradio Boras gurnuo mi je jezik u usta'

Boras se u priopćenje obrušio na novinarku Telegrama koja je pisala o prijavama i smijenjenu dekanicu. Priopćenje sa stranica Sveučilišta prenosimo u cijelosti.

Skandalozna proizvodnja skandala 

U povodu najnovijih vijesti o slučajevima zlostavljanja na seksualnoj osnovi Sveučilište u Zagrebu jasno se odredilo kao mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik zlostavljanja, izrazilo snažnu potporu žrtvama i uputilo na institucionalno postupanje u slučajevima zlostavljanja ili sumnji na zlostavljanje. Institucionalno postupanje u okviru Sveučilišta utvrđeno je odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu.

Nije to bila samo proklamacija o postupanju Sveučilišta u odnosu na aktualizirane slučajeve spolnog uznemiravanja nego načelni stav Sveučilišta koji je za vrijeme mog rektorskog mandata za sve oblike zlostavljanja u praksi bio dosljedno provođen na razini Sveučilišta i na razini sastavnica. Jedino masivno odstupanje od te prakse događalo se na Filozofskom fakultetu u mandatu dekanice prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić, što je u konačnici dovelo do njene suspenzije s dužnosti dekanice.

Suspenziji je prethodilo devet pisanih upozorenja koja sam kao čelnik Sveučilišta bio prisiljen donijeti zbog njenog protustatutarnog i protuzakonitog djelovanja. Tome treba pridodati dva upozorenja koja joj je zbog uznemiravanja zaposlenika izdao Povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika Filozofskog fakulteta. Nakon što je  dekanica za odmazdu donijela odluku o smjeni Povjerenika, ta je njena odluka suspendirana odlukama Rektora i Senata Sveučilišta. Konačno je, presudom Županijskog suda u Zagrebu 26. lipnja 2020., dekanica pravomoćno osuđena zbog šikaniranja – mobinga zaposlenika, čime je odluka o suspenziji s dužnosti dekanice postala neizbježnom.

Jedno od devet izdanih upozorenja dekanici Vesni Vlahović-Štetić odnosilo se na njeno odbijanje da Rektoru dostavi potrebnu dokumentaciju radi procesuiranja slučaja koji se  - u medijskoj koprodukciji smijenjene dekanice Filozofskog fakulteta i Dore Kršul, novinarke portala Telegram.hr, koja se inače opsesivno, na tjednoj bazi bavi produciranjem klevetničkih tekstova o djelatnostima i tijelima Sveučilišta - pokušava plasirati kao „mega skandal rektora Borasa“ („Otkrivamo mega skandal rektora Borasa. Dobio pisanu izjavu o zlostavljanju, oglušio se i nagradio optuženog profesora“, Telegram.hr, 29. 1. 2021.).

Iz opsežne dokumentacije slučaja u nastavku ću, u kronološkom slijedu, navesti tek onoliko činjenica koliko je dovoljno da se plasirani „mega skandal rektora Borasa“ pokaže u pravom svjetlu kao „mega skandal smijenjene dekanice i opsesivne novinarke“.

1)      Dana 20. prosinca 2018. na Sveučilištu je zaprimljena pritužba umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta (u daljem tekstu: Profesor) koja se odnosila na zbivanja na sjednici vijeća jednog odsjeka (u daljem tekstu: Odsjek). Na sjednici koja je održana 7. siječnja 2018. prijedlog da se Profesor kandidira za počasno zvanje professor emeritus odbačena nakon što je pročelnik obavijestio članove Odsjeka „da postoji pisana izjava jedne članice Odsjeka čiji sadržaj dovodi u pitanje moralno-etičko ponašanje Profesora“. U raspravi se javila i autorica izjave, inače nekadašnja studentica, a sada profesorica na Odsjeku, koja nije iznijela sadržaj izjave nego je samo potvrdila „da  je riječ o njezinoj pisanoj izjavi koja će biti deponirana kod Dekanice“ (Zapisnik sjednice). U pritužbi koja sadrži detaljnu kronologiju zbivanja od sjednice Odsjeka 7. prosinca do 19. prosinca opisani su uzaludni pokušaji Profesora da namoli dekanicu da procesuira „deponiranu izjavu“. U mailu kojim se Profesor od 7. prosinca obratio dekanici doslovce stoji: „Molim Vas da na temelju inkriminirane pisane izjave jedne članice Vijeća Odsjeka pokrenete postupak pred Fakultetskom etičkim povjerenstvom, odnosno sve druge radnje koje su u ovakvim slučajevima nužne. Ja pojma nemam o čemu se radi.“ Slijedećih dana Profesor je molio dekanicu da mu dostavi „deponiranu izjavu“, zapisnik i transkript sjednice na kojoj je izjava korištena kao argument, a predlagao je i druge oblike procesuiranja. Nakon što je dekanica odbila sve njegove molbe, Profesor se pritužbom obratio Rektoru.

2)     Dana 10. siječnja 2019. uputio sam dekanici Vesni Vlahović-Štetić zahtjev za očitovanjem o pritužbi Profesora te zahtjev za dostavljanje audio snimke ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018.

3)     Dana 28. siječnja 2019. zaprimio sam odgovor dekanice u kojem odbija dostaviti snimku ili transkript sjednice te odgađa dostavljanje očitovanja pod izlikom da zapisnik sjednice nije verificiran.

4)     Dana 8. veljače 2019. izdao sam pisano upozorenje dekanici zbog protustatutarnog izbjegavanja postupanja po zahtjevu rektora Sveučilišta i ometanja postupka utvrđivanju relevantnih činjenica vezanih za predmetnu pritužbu.

5)     Dana 20. veljače 2019. zaprimio sam traženo očitovanje dekanice s verificiranim zapisnikom sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018.

6)     Dana 15. travnja 2019. uputio sam dekanici Ponovljeni zahtjev za dostavu tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2019.

7)     Dana 24. travnja 2019. zaprimio sam odgovor dekanice na Ponovljeni zahtjev u kojem odbija dostaviti tonski zapis sjednice s obrazloženjem da bi „dostava takvog tonskog zapisa trećim osobama bila u direktnoj suprotnosti sa Općom uredbom o zaštiti podataka“.

8)    Dana 2. svibnja 2019. uputio sam dekanici Ponovljeni zahtjev za dostavu tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. te za dostavu „pisane deponirane izjave“ jedne članice Odsjeka. U zahtjevu je, među ostalim, navedeno: „Uvjeren sam kako Vam je poznata činjenica da je Sveučilište u Zagrebu osnivač Filozofskog fakulteta te da prema Filozofskom fakultetu Sveučilište nema status „treće osobe“. Skrećem Vam pozornost da rektor Sveučilišta u Zagrebu nije „treća osoba“ već jedno od tijela koja upravljaju Sveučilištem u Zagrebu.“

9)     Dana 16. svibnja 2019. zaprimio sam očitovanje dekanice na ponovljeni, a zapravo peti zahtjev za dostavljanje tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. koji je bio neophodan za procesuiranje pritužbe Profesora te u tom kontekstu i „deponirane izjave“ članice Odsjeka. Dekanica u očitovanju definitivno odbija dostaviti traženi tonski zapis ili transkript ponavljajući prije navedeno obrazloženje. Međutim uz ovaj dopis priložila je potpisanu deponiranu izjavu članice Odsjeka.

10) Dana 23. svibnja 2019. uputio sam Profesoru „Zamolbu za očitovanjem na dostavljeni prilog od strane dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji sam zatražio slijedom procesuiranja Vaše predstavke od 20. 12.2018. godine“. Uz zamolbu kao prilog dostavljena je deponirana izjava članice Vijeća Odsjeka. 

Nakon očitovanja Profesora, utvrđenih činjenica te uvida u predočenu dokumentaciju kao čelnik Sveučilišta nisam sa svoje strane našao uporišta ni opravdanja za pokretanje postupka u odnosu na deponiranu izjavu članice Odsjeka pred Etičkim povjerenstvom. Izjava ima bitnih nedostatka da bi mogla poslužiti kao uporište za pokretanje etičkog postupka. Iz teksta izjave, koja inače nije predana preko urudžbenog ureda, nije razvidno kada je dana, kome je i s kojom svrhom upućena. Iz druge dokumentacije moglo se zaključiti da je dana i kod Dekanice deponirana s namjenom da spriječi donošenje prijedloga da Profesor bude kandidiran za počasno zvanje professor emeritus, čime je sama postala etički problematičnim dokumentom. Tu namjenu izjave naknadno je, prema svjedočenju novinarke Dore Kršul, potvrdila tadašnja članica uprave Filozofskog fakulteta, prodekanica prof. dr. sc. Tanja Bukovčan. U članku, koji je 29. siječnja 2021. objavljen na portalu Telegram.hr pod naslovom „Reakcije profesorica na skandal sa zlostavljanjem: 'Borasov potez je nevjerojatan. Ovako više ne ide'“, Dora Kršul je napisala: „Bukovčan je, u vrijeme kada se izjava o nemoralnom ponašanju umirovljenog profesora pojavila, bila prodekanica Fakulteta. Kaže kako su se nadali da je cijeloj priči kraj nakon što je na fakultetskom odsjeku stopiran prijedlog za emerituru“. Bivša prodekanica očigledno je time izrekla stav i očekivanje uprave Fakulteta.

Sama davateljica izjave potvrdila je takvu njenu namjenu kada je na sjednici Vijeća Odsjeka 7. prosinca 2018. najavila da će izjavu, s čijim sadržajem inače nije željela upoznati članove Vijeća Odsjeka, deponirati kod Dekanice. Dakle, nije iskazala namjeru da izjavu preda dekanici u formi prijave koju treba procesuirati nego u formi dokumenta koji treba deponirati. Deponirati u kolokvijalnom rječniku znači „staviti u ladicu“, što je dekanica i učinila. Međutim, dekanica je, kao prvo, trebala, zatražiti da joj se izjava uredno dostavi službenim putem preko urudžbenog zapisnika. A potom je, bez obzira na nakanu davateljice izjave, bila obvezna izjavu procesuirati, što znači dostaviti je Profesoru, na kojega se odnose inkriminacije navedene u izjavi, te zatražiti od njega da se o očituje o navodima izjave. Nakon zaprimanja očitovanja od apostrofiranog Profesora i utvrđivanja dodatnih činjenica i okolnosti dekanica je bila dužna, u skladu s nalazima, donijeti odluku o eventualnoj obustavi daljnjeg procesuiranja ili o eventualnom pokretanju postupka pred Etičkim povjerenstvom ili pred organima kaznenog progona. Ona to nije učinila. 

Dvije stvari dekanica pritom nipošto nije smjela učiniti:

uskratiti uvid u izjavu Profesoru na čiji su račun u izjavi iznesene inkriminacije, tim više što je najava da će izjava biti deponirana kod Dekanice korištena kao ključni argument za odbacivanje prijedloga za njegovu kandidaturu za počasno zvanje professor emeritus;

sustavno i tvrdokorno ometati procesuiranje pritužbe Profesora i izjave članice Vijeća Odsjeka od strane Rektora Sveučilišta u Zagrebu.

A upravo to je dekanica učinila. Nakon svega neučinjenog i učinjenog apsurdno zvuči prijekor, koji je dekanica u članku Dore Kršul uputila Rektoru, da je nije obavijestio što je u ovom predmetu sam poduzeo. Na upit novinarke dekanica je odgovorila: „Nisam upoznata s time da je eventualno pokrenuta neka procedura pri Sveučilištu, rektor Boras me ni o čemu takvom nije obavijestio“.

Smatram da je ovim navedeno dovoljno činjeničnog materijala kojim je pokušaj imputiranja mega skandala rektoru Borasu, u vezi s deponiranom izjavom članice Vijeća Odsjeka, pretvoren u mega skandal koji zajednički dijele smijenjena dekanica Filozofskog fakulteta i opsesivna novinarka portala Telegram.hr. Iz opsežne dokumentacije o ovom slučaju, koja je uredno pohranjena na Sveučilištu, u potkrjepu ovog priopćenja izdvojena je samo Zamolba za očitovanjem inkriminiranom Profesoru od 23. svibnja 2019. kao izravni dokaz da izjava članice Vijeća Odsjeka na Sveučilištu u Zagrebu, za razliku od Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - nije deponirana nego propisno procesuirana.

Nakon Borasova, uslijedilo je i priopćenje Telegrama u kojem navode da najčvršće stoje iza novinarke

Najčvršće stojimo iza svoje nagrađivane novinarke Dore Kršul i njenog istraživanja o zlostavljanju na Filozofskom fakultetu. Riječ je o opsežno istraženom serijalu, napravljenom po najvišim novinarskim standardima, na kojem smo dugo radili i na koji smo izuzetno ponosni.

Ukupno je objavila iskaze četiri različite žrtve koje su, neovisna jedna od druge, ispričale vrlo slična iskustva o istom umirovljenom profesoru Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Osim što je razgovarala sa žrtvama, novinarka je kontaktirala profesore i dekane zagrebačkog Sveučilišta.

Upravo zbog osjetljive naravi članaka, rektoru Borasu uporno je nudila iznošenje njegove strane prije objave. Rektor nije odgovarao na njene dopise i poruke, već je, četiri dana nakon objave prvog nastavka, odlučio objaviti niz laži, objeda i konstrukcija.

Rektorovu reakciju smatramo nedostojnom njegove funkcije i uloge u javnom i akademskom životu, a spekulacije o motivima novinarke i žrtava zlostavljanja skandaloznima, ponižavajućima i moralno nakaradnima.

Rektor Boras na taj se način odlučio za hajku protiv žrtava koje se usude progovoriti o svojim iskustvima, te na prijetnje novinarima koji ih odluče objaviti. Za žrtve zlostavljanja na zagrebačkom Sveučilištu nema gore poruke, od rektora koji im javno prijeti i optužuje ih za nečasne motive.

Ovakve izopačene optužbe neće nas zastrašiti niti pokolebati, a rad rektora Borasa nastavit ćemo pratiti kao i dosad, kritički, profesionalno i bez uzmicanja. Posebno kad je riječ o žrtvama koje je danas sramotno ponizio.