Ulaskom u Schengen Hrvatska postaje članica s najduljom granicom u Europskoj uniji koji je izložena rastućem migrantskom valu, a nadzor te granice otežan je i konfiguracijom terena, podsjetio je Božinović
OBJASNIO O ČEMU SE RADI
Božinović: Hrvatska će ulaskom u Schengen uvesti dva granična sustava, evaluacije su stalne
Ulaskom Hrvatske u šengensko područje bez unutarnjih graničnih kontrola promjene će se osjetiti samo na zapadnim granicama koje odlaze u povijest, rekao je u subotu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazavši da se u tehničko opremanje uložilo mnogo novca, no taj proces usavršavanja nikad neće stati.
Šengenski sustav primjenjuje se dugi niz godina i bio je jedan od uvjeta koji je Hrvatska ispunili da bi ušla u Schengen, rekao je u Dnevniku HTV-a pošto je u četvrtak u Bruxellesu Hrvatska potvrđena kao 27. članica šengenskog prostora te se 1. siječnja ukidaju granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće u zračnim lukama.
"Promjene će se osjetiti samo na zapadnim granicama koje odlaze u povijest, a na istočnim se neće ništa mijenjati", rekao je.
Hrvatske granice su već sada opremljene po šengenskim standardima, rekao je nadalje ministar Božinović.
Ulaskom u Schengen Hrvatska postaje članica s najduljom granicom u Europskoj uniji koji je izložena rastućem migrantskom valu, a nadzor te granice otežan je i konfiguracijom terena, podsjetio je Božinović.
EES i ETIAS
U tehničko opremanje uložena su velika sredstva i "taj proces (opremanja) nikad neće stati", rekao je Božinović.
Hrvatska je povukla 220 milijuna eura za opremanje iz europskih fondova, a za iduće financijsko razdoblje predviđeno je 250 milijuna eura, rekao je.
Ulaskom u šengensko područje bez graničnih kontrola 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje čuvar vanjskih granica EU-a i u prvoj godini bit će podvrgnuta dodatnoj evaluaciji.
Evaluacije su stalne, pa očekujemo da će tako biti i u prvoj godini. "Mi očekujemo da stalno napredujemo", rekao je ministar.
Hrvatska uvodi dva sustava granične kontrole EES (ulaz-izlaz, entry-exit) i ETIAS (Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja), koji se na razini Europske unije provode iz sigurnosnih razloga, upravo zato da se ne moraju obavljati granične kontrole.
"Sustav ulaska-izlaska (entry-exit, EES), znači uzimanje biometrijskih podataka i povezivanja sa šengenskim kalkulatorom", rekao je ministar.
U praksi to znači da će osoba od 18 do 70 godina, jednom "provučena" kroz taj sustav biti praćena tako da ne boravi više od 90 dana, odnosno 180 dana koliko joj vrijedi šengenska viza, objasnio je ministra.
Putem sustava ETIAS osobe koje nisu državljani zemalja članica EU-a ne moraju tražiti vizu za ulazak u Schengenski prostor jer će se prema novim pravilima morati registrirati prije puta i dobiti odobrenje.
Slovenija samo dobiva
Božinović ne vjeruje da će Slovenija obavljati neke dodatne kontrole.
Za susjednu zemlju koja je prethodnih godina imala određene rezerve prema Hrvatskoj zbog neriješenog graničnog pitanja, Božinović je rekao da ona s Hrvatskom kao članicom Schengena samo dobiva.
"Sve kontrole koje će obavljati hrvatski granični policajci na šengenskim granicama prema trećim zemljama neće morati raditi policijski službenici Slovenije", rekao je.
"Ako uzmete samo to, onda je jasno koji je slovenski interes da Hrvatska uđe u Schengen", rekao je ministar unutarnjih poslova.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
