Beroš najavio novost: Prednost u testiranju imaju kronični bolesnici i medicinski radnici

Vlada je na današnjoj sjednici donijela prijedlog rebalansa ovogodišnjega državnog proračuna, kao i prijedlog proračuna za 2021. s projekcijama planova za 2022. i 2023. Usvojili su i uredbu o visini minimalne plaće za 2021., kojom će ona rasti za 4,6 posto.

PRATITE UŽIVO:

'Imamo naznake da mjere daju rezultate, nastavi li se tako za dva do tri tjedna možemo očekivati vrhunac'

Premijer Andrej Plenković, dakako, prvo se osvrnuo na novi rekordan dan po broju zaraženih. 

- Zaraza se ubrzava. Druge zemlje uvode restriktivne mjere, a mi smo također uveli dodatne restrikcije kako bismo ograničili javna okupljanja i smanjili širenje zaraze. Premda brojevi rastu, imamo naznake da su mjere počele djelovati i bude li tako, za dva do tri tjedna možemo očekivati vrhunac epidemije - poručio je. 

Iz Banskih dvora su se ponovno vratili u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu kako bi imali dovoljno razmaka jedni od drugih.

- Sada je najvažnije da se svi pridržavamo mjera. Od svakog od nas ovisi hoćemo li se pokazati uspješnima kao u prvom valu. Vjerujem da odgovornim ponašanjem možemo izbjeći pooštravanje mjera i pozivam sve naše sugrađane na maksimalnu odgovornost i solidarnost. Hrvatska se u svojoj nedavnoj povijesti znala uspješno nositi s izazovima, pokažimo opet da smo na visini zadatka, da kao nacija mislimo jedni na druge - rekao je Plenković pozvavši sve da smanje druženja, nose maske u zatvorenim prostorima, drže distancu i vode računa o higijeni ruku.

- Nisu to velike žrtve, a time štitimo zdravlje. Imam povjerenja u odgovornost naših građana, uvjeren sam da Hrvatska to može - poručio je.

Značajan porast oboljelih

Posljednjih tjedan dana zabilježena su 13.925 nova slučaja zaraze, naglasio je ministar zdravstva Vili Beroš dodavši kako sve županije bilježe rast novozaraženih.

- To je značajan broj, obzirom da čitavo vrijeme raspolažemo epidemiološkim mjerama koje minimalno zalaze u zonu komfora svakog od nas - poručio je dodavši kako epidemiolozi nailaze na problem skrivanja kontakata.

- To predstavlja izravnu opasnost za zdravstvene ustanove, ali i ostale resore - naglasio je dodavši kako od današnjeg broja novozaraženih, njih čak 2099 ne dolazi iz samoizolacije.

- To je alarm za krajnje odgovorno ponašanje - rekao je.

Uglavnom se radi, dodao je, o velikom broju mikrožarišta i manjih grupiranja.

- Izražena je lokalna transmisija bolesti, velik udio osoba s negativnom epidemiološkom anamnezom, što znači da ne znaju gdje su se zarazili - istaknuo je dodavši kako je Ministarstvo zdravstva naglasilo potrebu žurne prilagodbe bolničkog sustava novonastalim okolnostima.

- Hitni bolnički prijem u KB Dubrava će u narednom razdoblju biti  privremeno prenamijenjen za potrebe primarno respiratorno intenzivističkog centra za oboljele od Covida, a svi oni koji su negativni, a hitni pacijenti, zbrinjavat će se u drugim zagrebačkim bolnicama - podsjetio je.

U Gradu Zagrebu, dodao je, trebaju se uspostaviti posebne telefonske linije za zbrinjavanje hitnih pacijenata dostupne 24 sata svih sedam dana u tjednu. Bolnice su dužne Nastavnom zavodu za hitnu medicinu svakodnevno dostavljati izvještaj o slobodnim kapacitetima.

Novost: Prednost pri testiranju kronični bolesnici, djelatnici u zdravstvu, socijalnoj skrbi, školama, vrtićima

Podsjetio je na novu odluku skraćivanja samoizolacije s 14 na 10 dana. Od te odluke su izuzete oni koji rade u domovima za starije i osobe s invaliditetom.

Najavio je i novost, onako usput, očito u nedostatku osoblja ili testova.

- U trenutnoj situaciji, prednost za testiranje imaju osobe s kroničnim bolestima, zdravstveni djelatnici, djelatnici u sustavu socijalne skrbi te osobe u školama, vrtićima, socijalnoj skrbi. Oni koji nisu prioritet za testiranje, a u samoizolaciji su zbog bliskog kontakta te imaju simptome, treba liječnik primarne zdravstvene zaštite, epidemiolog ili školski liječnik, ako se radi o školskom djetetu, tretirati kao oboljelog, tj uputiti ih u izolaciju od 10 dana od početka simptoma, a njihove bliske kontakte u samoizolaciju - poručio je dodavši kako liječnik primarne zdravstvene zaštite treba ovakve slučajeve prijaviti kao vjerojatne slučajeve  putem prijave zarazne bolesti u digitalnoj platformi.

Medicinskim fakultetima, kao i Ministarstvu obrazovanja, upućen je dopis, dodao je, da se razmotri mogućnost uključivanja studenata završnih godina i učenika zdravstvenih škola da na dobrovoljnoj bazi prate kontakte.

Ponovio je kako je i liječnicima obiteljske medicine naloženo da evidentiraju kontakte jer epidemiolozi to više ne stignu na vrijeme.
122 doktora medicine koji rade pod nadzorom, dodao je, upućena su na ispomoć epidemiolozima, a najveći broj u NZJZ Splitsko-dalmatinske. Tamo su upućena 42, u NZJZ Primorsko-goranske 15, a u Andrija Štampar 10. Do 28. listopada, naglasio je Beroš, dao je suglasnost za zapošljavanje sveukupno 155 ljudi na zahtjev HZJZ-a.

POGLEDAJTE VIDEO:

Rebalans proračuna

Govoreći o rebalansu proračuna, Plenković je naglasio da podaci trećeg tromjesečja ukazuju na oporavak nakon početnog ekonomskog udara.

- Prema dostupnim informacijama za domaće gospodarstvo predviđa se da će gospodarski pad iznositi osam posto, a to je manje nego smo govorili na proljeće. Imat ćemo manjak u u iznosu od 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a - istaknuo je.
Podsjetio je kako je Vlada brzo, pravovremeno i učinkovito reagirala u očuvanju radnih mjesta. A to će činiti i dalje do kraja godine, za sada.

- Ovim rebalansom saniramo sektor zdravstva, povećavamo izdvajanja za mirovine i zaposlene te prava  iz sustava socijalne skrbi. Nastavljamo i s odlučnom potporom gospodarstvenicima - rekao je dodavši kako ovim rebalansom izdvajaju dodatna sredstva i za prvu fazu projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku.

- Slijedom naših obaveza članstvom u EU, izdvajamo i dodatna sredstva za doprinos proračunu EU - rekao je.
Kad je riječ o proračunu za iduću godinu, Plenković je istaknuo kako u 2021. očekuju postupni oporavak, kao i realni rast BDP-a od pet posto. Iduće godine očekuju rast od 3,4 posto te 3,1 posto 2023.

- Prihodna strana proračuna određena je očekivanim oporavkom, a uzimajući u obzir učinke najavljenih poreznih izmjena u sustavu poreza na dobit i dohodak. Tu očekujemo i značajan učinak sredstva iz postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU te za iduće sedmogodišnje razdoblje - rekao je.

U fiskalnu projekciju, dodao je, uključili su i korištenje sredstava iz instrumenta EU nove generacije, u kojem imamo na raspolaganju šest milijardi eura bespovratno te 3,6 milijardi eura zajmova.

- Tu nema nacionalnog sufinanciranja, a taj instrument će imati i blagotvoran retroaktivan efekt jer će se moći financirati oni troškovi koje smo imali zbog posljedice od Covida-19 - rekao je dodavši kako sredstva iz tog instrumenta možemo koristiti do ljeta 2026.

Kada se zbroje proračun EU, instrument nove generacije te Fond solidarnosti za obnovu od potresa, dodao je, imat ćemo 24,2 milijarde eura na raspolaganju idućih sedam do 10 godina. 

Plenković najavio povećanje minimalca

Nakon razgovora i analiza sa socijalnim partnerima, Plenković je najavio i povećanje minimalne plaće od iduće godine za 4,61 posto.

- Ona će iznositi u bruto iznosu 4250 kuna, odnosno u neto iznosu 3400 kuna. To je za 150 kuna više u neto iznosu nego sada - poručio je premijer dodavši kako će, u odnosu na 2016. godinu kad su preuzeli vlast, minimalna plaća iduće godine biti veća za 904 kuna neto.

- Ovakvo povećanje je najveće do sada u vremenu bilo koje vlade - naglasio je.

Danas će premijer potpisati konačno i ugovor o osnivanju Fonda za obnovu nakon potresa pa će biti usvojen i prvi program mjera. A imenovat će i privremenog ravnatelja Fonda, Damira Vanđelića

- Avansna sredstva iz Fonda solidarnosti su već isplaćena, 88,9 milijuna eura. A uz ukupan taj iznos od 683 milijuna eura, tu je još i 200 milijuna dolara zajma Svjetske banke - podsjetio je. 

Što se tiče duga prema veledrogerijama, podsjetio je kako su prošlog tjedna isplatili 300 milijuna kuna te da će kroz rebalans osigurati 1,340 milijarde kuna i dodatnih 200 milijuna kuna za HZZO za plaćanje lijekova ljekarnama.
- Kada se sve to zbroji, riječ je o 1,8 milijardi kuna, čime je naš temeljni cilj da se rokovi plaćanja svedu na 180 dana - dodao je. 

POGLEDAJTE VIDEO: Prije sjednice, javnosti se obratio ministar Božinović

Prije sjednice situaciju je komentirao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji uporno odgovornost za širenje korona virusa svaljuje na građane pa tako i u slučaju jučerašnjeg okupljanja u Splitu. To masovno okupljanje Torcidaša, uz brojne građane koji su ih pratili, nije prijavljeno, samo je ponavljao ministar, ali ne spominjući da je to okupljanje, kad se već dogodilo, netko trebao i prekinuti, posebno jer je na snazi mjera zabrane okupljanja više od 50 ljudi, odnosno traženje suglasnosti u slučaju okupljanja većeg broja. 

U tom smislu uopće ne spominje krivicu lokalne vlasti. Niti je reagirao gradonačelnik, niti čelnik lokalnog stožera, niti policija, a niti Covid redari, koji red uvode u svim drugim objektima.