Broj đaka se jako smanjio: Na jednog učitelja desetak učenika
Prosječna plaća hrvatskog učitelja iznosi 6622 kune. U Češkoj je početna plaća oko 1100 eura, Irskoj 2050 eura, Austriji 2200 eura, a početna plaća njemačkih učitelja je 3500 eura mjesečno
U posljednjih sedam godina u hrvatskim je školama broj učenika smanjen za čak 30.000.
Istovremeno, broj učitelja se ne smanjuje, no nedostatak nastavnih kadrova - posebice sada uz najavu uvođenja informatike kao obaveznog predmeta - problem je koji se stalno ističe.
U čemu je problem? Naime, statistike omjera učenika i nastavnika u europskim zemljama pokazuju kako je Hrvatska među boljim zemljama po tome kriteriju. Naime, pokazuju podaci Eurostata i mreže Eurydice iz 2015., u Hrvatskoj na jednog učitelja nastavnika u osnovnim školama dolazi desetak učenika, dok je, primjerice, taj omjer u Francuskoj čak 14 učenika na jednog nastavnika. U Švedskoj je taj omjer 1:13, a u Velikoj Britaniji čak 1:17. A te su zemlje po standardu obrazovanja i znanju s kojim učenici izlaze iz obrazovnog sustava debelo ispred nas.
No predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec ističe kako treba u obzir uzeti brojne druge faktore, od opremljenosti škola, uvjeta rada, kurikuluma, a naročito u plaća. Mihalinec tvrdi kako, unatoč statistici, već sad nastavnika - nedostaje.
- mi ćemo se zapravo suočiti s manjkom nastavnika. Hrvatska je specifična po vrlo malim školama na otocima i ruralnim krajevima koji bitno smanjuju prosjek. U gradovima je broj učenika po nastavniku veći od prosjeka EU - zaključuje Mihalinec.
To će se posebno vidjeti, smatra on, pri zapošljavanju nastavnika informatike jer su jer su plaće u IT sustavu daleko veće, kao i perspektive razvoja i napretka i karijeri.
Prosjek od desetak učenika po nastavniku zapravo je među boljim omjerima - po toj statistici spadamo među “povlaštenije” zemlje u EU, manje od deset učenika ima manje od polovice europskih država (Latvija Malta...). U čemu je onda problem?
Mihalinec navodi kako upravo zbog lošeg omjera plaća, interes za nastavna zanimanja postaje sve manji te kako će se Hrvatska ubrzo naći u situaciji da joj nedostaje nastavnika.
- Već sada nema dovoljno nastavnika matematike, fizike, kemije i stranih jezika. Uvođenje obvezne informatike imat će najveći problem s interesom informatičara za rad u nastavi jer su plaće u IT sustavu daleko veće, kao i perspektive razvoja i napretka i karijeri - objašnjava.
A razlike u plaćama jesu drastično velike.
Prosječna plaća hrvatskog učitelja iznosi 6.622 kune. To je dosta manje u odnosu na Češku gdje je početna plaća oko 1.100 eura, Irsku sa 2.050 eura, Austriju sa 2.200 eura, a početna plaća njemačkih učitelja je svijet za sebe sa približno 3.500 eura mjesečno.
Mihalinec navodi kako shvaća ovakav omjer jer postoji i razlika u standardima pojedine države. Ono što smatra većim problemom je raspon u rastu plaće.
- U Hrvatskoj od početka do kraja radnog staža imate povećanje plaće od nekih 20 posto. U ostalim zemljama EU to povećanje je i do 60 posto - dodaje Mihalinec.
Iako je teško govoriti nedostaje li učitelja u školama ili ne, statistički podaci pokazuju da hrvatski učitelji provode jednako puno vremena kao i učitelji ostalih zemalja EU. Hrvatski učitelj godišnje u školi provede od 770 - 840 sati. Austrijanci predaju 779 sati godišnje, Nijemci 800 sati godišnje, Česi 823 sata, a odskaču Irci sa 915 sati godišnje. No, svim ovim zemljama, osim Irskoj, školska godina traje duže nego u Hrvatskoj pa je satnica time bolje raspoređena.
Nažalost, sve ove brojke neće utješiti nijednog roditelja u Hrvatskoj koji gleda kako mu se dijete naočigled utapa u neorganiziranom sustavu i iz njega izlazi uglavnom potpuno nepripremljen za suvremena tržišta rada.
To potvrđuju i Eurostatove statistike o omjeru uloženog i dobivenog u sustavu obrazovanja. Najbolje omjere imaju Finska, Češka i Južna Koreja, a Hrvatske na toj listi - nema.
Hrvatski su učenici po europskim kriterijima ispodprosječni u matematičkoj, prirodoslovnoj i čitalačkoj pismenosti, a u financijskoj i više nego ispodprosječni. Sve su gori i rezultati naših sveučilišta.
Promjene poput uvođenja informatike su dobrodošle, no premale i prespore, iako je na nekim primjerima poput Varaždinske županije.
U ovoj županiji uvode informatiku od 1. razreda i djeci osigurava micro:bit računala i tablete, dok u nekim drugim učitelji i roditelji od svojih plaća kupuju papire za printanje testova i selotejp za likovnu kulturu. Pomaci se mogu događati mnogo brže i kvalitetnije.
No za to je najvažnije pokrenuti sustav jer se pozitivne promjene u hrvatskom obrazovanju još svode na privatne inicijative i osobni angažman profesora i ravnatelja.
Ovo je "rad" svih naših vlada...
Heh ljudi se iselili, i sad odakle djeca? To su nama naši vladajući donijeli, bit će nas još manje. Kako ljudi završavaju fakultete tako se sele, žalosno što su od nas napravili. Ali njih briga oni namete povećavaju u nadi da eto svi mi Hrvati iselimo pa će uvozit radnu snagu.
Bit će nas i manje, ljudi samo iseljavaju. Čak i stariji jer mora se zaradit mirovina, ovdje samo povlašteni imaju mirovinu s kojom se može živjet u starosti. Samo još porez na nekretnine tako da nas sve rasele!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.