Razvoj više ne mogu biti samo brojke i strategije, građani ga moraju osjećati kroz sigurniji promet, dostupniji i moderniji javni prijevoz, bolja radna mjesta i osjećaj da u vlastitoj sredini mogu graditi budućnost
REGIJA U POKRETU
Budućnost razvoja: Povezivanje obrazovanja, tehnologije i potreba tržišta rada
Čitanje članka:
7
min
Razvoj više ne mogu biti samo brojke i strategije, građani ga moraju osjećati kroz sigurniji promet, dostupniji i moderniji javni prijevoz, bolja radna mjesta i osjećaj da u vlastitoj sredini mogu graditi budućnost. Upravo o tome se razgovaralo na konferenciji Regija u pokretu: Pametan život održane u zagrebačkom Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL).
Projekt “Regija u pokretu” kroz televizijski format i terenske priče prati konkretne promjene u hrvatskim regijama, a konferencija je otvorila pitanja sigurnosti, infrastrukture, tržišta rada, turizma i kvalitete života.
Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije u Ministarstvu unutarnjih poslova, upozorio je da sigurnost više ne može biti izdvojena tema, nego sastavni dio razvoja svakog društva. Govorio je o tome koliko su se posljednjih godina promijenile prometne navike, ali i koliko su nove tehnologije i distrakcije dodatno povećale rizike u prometu.
“Kad govorimo o pametnom životu, sigurnost mora biti sastavni dio svakodnevnog života. To nije samo pitanje cesta, nego škola, javnih prostora i odgovornog ponašanja svih sudionika u prometu”, rekao je Mataija. Prometna edukacija mora biti praktična i povezana sa stvarnim situacijama.
“Djeca prometna pravila trebaju razumjeti, a ne samo učiti. Moraju znati zašto je važno stati prije ceste i zašto vozač ne može zaustaviti vozilo u mjestu”, rekao je Mataija.
Nataša Tramišak, županica Osječko-baranjske županije, govorila je o promjenama koje posljednjih godina prolazi istok Hrvatske i snažnom razvoju tehnološkog sektora u Osijeku. Posebno je istaknula da se Slavonija danas više ne povezuje samo s poljoprivredom nego i s tehnološkim kompanijama te modernom industrijom.
“Osijek danas više nije samo priča o poljoprivredi. Imamo razvoj IT sektora, tehnoloških kompanija i novih industrija koje prije deset godina nitko nije povezivao sa Slavonijom”, rekla je Tramišak. Govoreći o konkretnim primjerima razvoja, izdvojila je tvrtku ORQA-u koja proizvodi dronove i danas uspješno globalno posluje. Upravo takve kompanije, smatra, mijenjaju način na koji mladi gledaju na život i posao u Slavoniji.
“Takve kompanije mijenjaju percepciju cijele regije. Mladi ljudi danas vide da ne moraju otići iz Hrvatske kako bi radili vrhunske tehnološke poslove”, rekla je Tramišak.
Naglasila je i da razvoj ne dolazi sam od sebe, nego kroz dugoročna ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i kvalitetu života. Dodala je da ljudi danas više ne gledaju samo plaću, nego i dostupnost kvalitetnog obrazovanja, prometnu povezanost, sigurnost i osjećaj da u svojoj sredini mogu planirati budućnost.
“Imamo obitelji koje se vraćaju. Ljudi danas gledaju kvalitetu života, škole, infrastrukturu i osjećaj sigurnosti. To postaje jednako važno kao i plaća”, istaknula je Tramišak.
Razgovaralo se i o tržištu rada i poduzetništvu. Upravo je taj dio pokazao koliko se posljednjih godina promijenio odnos mladih prema poslu i karijeri te koliko sve više ljudi želi stvarati vlastite poslovne prilike.
Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, istaknula je da se posljednjih godina potpuno promijenio profil ljudi koji ulaze u poduzetništvo. Nekada su mjere samozapošljavanja uglavnom koristile dugotrajno nezaposlene osobe, dok danas sve više ljudi svjesno izlazi iz sigurnih poslova kako bi pokrenuli vlastiti posao.
“Više od 52.000 ljudi koristilo je mjeru samozapošljavanja, a čak 86 posto njih opstalo je na tržištu. Danas ti poduzetnici zapošljavaju oko 65.000 ljudi”, rekla je Mehle.
Dodala je kako se posebno promijenio odnos mlađih generacija prema karijeri i radu. Mladi danas, kaže, više ne čekaju “idealnog poslodavca”, nego pokušavaju sami stvoriti posao i život kakav žele. Sve češće ulaze u poduzetništvo već u ranim dvadesetima, a pritom aktivno koriste edukacije i dodatna usavršavanja.
“Mladi danas puno ranije ulaze u poduzetništvo. Više ne čekaju idealan posao nego pokušavaju sami stvoriti priliku”, rekla je Mehle.
O ulozi industrije u razvoju hrvatskih regija govorio je Josip Ninić, predsjednik Uprave KONČAR - Električnih vozila, koji je naglasio da građani razvoj najviše osjećaju kroz svakodnevni život i bolji javni prijevoz te moderniziranu infrastrukturu i kvalitetna radna mjesta.
“Nova generacija vlakova, obnovljena infrastruktura, suvremeni energetski sustavi i kvalitetna radna mjesta, to su konkretne promjene koje trebamo te koje ljudi vide i osjećaju”, rekao je Ninić. Naglasio je i koliko su za velike sustave važni domaći partneri i dobavljači te koliko upravo oni utječu na razvoj lokalnih gospodarstava. Dodao je da velike kompanije nikada ne rastu same, nego oko sebe okupljaju mrežu manjih tvrtki i partnera.
“Veliki sustavi nikada ne rastu sami. Oko njih raste čitava mreža manjih tvrtki i upravo tako se razvijaju regije”, rekao je Ninić.
Kako tehnologija pomaže u sprječavanju prometnih nesreća, objasnila je Branka Krajnović, viši suradnik II u odjelu za inteligentne transportne sustave u Hrvatskim autocestama.
„Imamo sustave koji automatski prepoznaju incidente i odmah upozoravaju vozače. Informacija danas mora doći do vozača što prije”, rekla je Krajnović. Naglasila je da se posljednjih godina upravo mobiteli pokazuju kao jedan od najvećih problema u prometu. Dodala je kako tehnologija može pomoći, ali ne može zamijeniti odgovornost vozača.
“Možete imati najmoderniji sustav, ali ako vozač gleda u mobitel, ni tehnologija ne može spriječiti tragediju”, rekla je Krajnović.
Tomislav Škreblin, pomoćnik Uprave za tehničke poslove, CVH, upozorio je na problem starosti hrvatskog voznog parka i činjenicu da velik broj vozila na hrvatskim cestama nema sigurnosne sustave koje imaju noviji automobili.
“Prosječna starost vozila u Hrvatskoj danas je veća od 14 godina. Dvije trećine vozila starije su od deset godina”, rekao je Škreblin. Govorio je i o problemima koje najčešće pronalaze na tehničkim pregledima te upozorio da mnogi vozači zanemaruju osnovno održavanje vozila.
“Kočnice, gume, svjetla i korozija i dalje su među najvećim problemima”, rekao je Škreblin.
Sandra Mikulčić, novinarka Večernjeg lista, rekla je kako je upravo iz razgovora s kćeri nastao vodič za prometnu sigurnost tinejdžera i roditelja. Shvatila je kako mladima prometnu sigurnost treba približiti jednostavno i konkretno. Kako bi mladima približili temu sigurnosti u prometu u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu, ispred SEECEL-a je bio postavljen poligon za sigurnu vožnju romobilom, koji su isprobali učenici OŠ Trnsko.
Autorica vodiča za prometnu sigurnost tinejdžera i roditelja, Sandra Mikulčić na panelu je upozorila na problem prometne edukacije djece i činjenicu da djeca često znaju pravila, ali ne razumiju stvarnu opasnost.
“Automobilsku industriju pratim već 28 godina. Toliko sam prometnih nesreća vidjela da jednostavno ne mogu svoje dijete zamisliti na motociklu pokraj automobila u kojem netko tipka po mobitelu”, rekla je Mikulčić.
O ulozi škole u prometnoj sigurnosti govorio je i Josip Petrović, ravnatelj OŠ Trnsko, koji je upozorio da škole danas više ne mogu razmišljati samo o obrazovanju jer sigurnost djece počinje već dolaskom pred školu.
“Kad dolazim u školu, moj posao ne počinje nastavom nego prometom ispred škole. Roditelji često žele dovesti dijete doslovno do vrata škole i upravo tada nastaje najveći kaos”, rekao je Petrović. Upozorio je na slušalice i mobitele među djecom te činjenicu da djeca često hodaju kroz promet potpuno odsječena od okoline.
Kako se živi u hrvatskim regijama iz perspektive novinara koji godinama obilaze teren, otkrila je Bojana Mrvoš, novinarka 24sata, koja je istaknula kako publika danas sve više traži pozitivne priče i konkretne primjere promjena. Dodala je kako ljudi žele vidjeti da postoje sredine koje se razvijaju i pojedinci koji stvarno mijenjaju zajednicu u kojoj žive.
“Ljudi žel
e vidjeti da se nešto stvarno mijenja. Žele vidjeti pametne ljude i pametne projekte koji imaju konkretan rezultat”, rekla je Mrvoš.
Novinar Saša Ćeramilac naglasio je kako ljudi u manjim sredinama često najviše osjećaju nedostatak osnovne infrastrukture i prometne povezanosti.
“Mi pričamo o velikim projektima, a ljudi još uvijek nemaju nogostup. To možda zvuči banalno, ali upravo takve stvari određuju kvalitetu života”, rekao je Ćeramilac.
Panel “Život, rad i obrazovanje: zašto ostati (i uspjeti)” otvorio je pitanje kvalitete života i razloga zbog kojih ljudi danas odlučuju ostati živjeti i raditi izvan velikih gradova. Razgovaralo se o prometnoj povezanosti, turizmu, infrastrukturi, obrazovanju i osjećaju perspektive koji je, kako su istaknuli sudionici, danas često važniji i od same plaće.
Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, istaknula je da ljudi danas sve više traže kvalitetniji i mirniji život, ali bez odricanja od sadržaja, infrastrukture i povezanosti.
“Ljudi danas žele kvalitetu života. Žele zelenilo, mir i sigurnost, ali istovremeno žele imati dostupne sadržaje, dobru prometnu povezanost i mogućnost kvalitetnog rada”, rekla je Alilović. Naglasila je i da razvoj više nije moguć bez suradnje različitih sektora, od turizma i lokalne samouprave do poduzetništva i obrazovanja. Upravo takvi projekti, smatra, stvaraju osjećaj zajedništva i dugoročne stabilnosti.
“Najuspješnije sredine danas su one koje povezuju ljude i sektore. Više nitko ne može razvijati regiju samostalno”, rekla je Alilović.
Koliko su važni veliki infrastrukturni projekt objasnio je Zvonimir Brizar, zamjenik člana uprave za ugovaranje, ING-GRAD, koji je istaknuo da građani razvoj najbolje osjećaju upravo kroz konkretne promjene u prostoru u kojem žive.
“Kada govorimo o kvaliteti života, onda govorimo o školama, bolnicama, prometnicama i javnim prostorima koje ljudi koriste svaki dan. To je razvoj koji građanima stvarno znači”, rekao je Brizar. Dodao je kako veliki projekti nisu važni samo zbog same gradnje, nego i zbog dugoročnog utjecaja na gospodarstvo i tržište rada. Posebno je istaknuo važnost domaćih stručnjaka i kompanija koje sudjeluju u takvim projektima.
“Veliki projekti iza sebe ostavljaju znanje, iskustvo i nove prilike za domaće tvrtke, ali i radnike”, rekao je Brizar.
Dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Marko Šoštarić upozorio je da promet više nije samo pitanje infrastrukture nego kvalitete života i održivosti gradova i regija.
“Promet nije samo cesta ili vlak. Promet je pitanje kvalitete života, dostupnosti i sigurnosti građana”, rekao je Šoštarić. Budućnost razvoja uvelike će ovisiti o tome koliko će Hrvatska uspjeti povezati obrazovanje, tehnologiju i stvarne potrebe tržišta rada.
“Mladi žele vidjeti smisao onoga što uče i žele znati da ih nakon obrazovanja čeka stvarna prilika”, rekao je Šoštarić.
Kakav je život u manjim sredinama i kako pojedine regije uspijevaju zadržati stanovništvo doznali smo od Rudija Grule, direktora Turističke zajednice Međimurske županije, koji je istaknuo da razvoj ne čine samo veliki projekti nego i svakodnevni osjećaj kvalitete života.
“Ljudi ostaju tamo gdje osjećaju sigurnost, zajedništvo i perspektivu za svoju obitelj. To je danas možda i važnije od same plaće”, rekao je Grula.
Međimurje posljednjih godina razvija održivi turizam i lokalne priče koje uključuju zajednicu, male proizvođače i prirodnu baštinu. Upravo autentičnost, smatra, postaje najveća vrijednost hrvatskih regija.
“Ne možemo svi biti isti. Upravo su lokalne priče, ljudi i identitet ono zbog čega pojedine regije danas postaju privlačne za život”, istaknuo je Grula.
Projekt Regija u pokretu: Pametan život podržavaju: CVH, HBOR, Hrvatske autoceste, Hrvatski zavod za zapošljavanje, ING-GRAD, Eurovilla, Končar, Minipolis, Osječko-baranjska županija, NP Plitvička jezera, Telemach, TZ Međimurske županije i TZ Zagrebačke županije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
