Bujanović pozvao trgovce na bijelu listu, Podobnik upozorio: 'To ugrožava slobodno tržište'

Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja; Slobodan Školnik, stručnjak za maloprodaju; Boris Podobnik, Udruga Glas poduzetnika i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata u Otvorenom su komentirali istek roka trgovcima za smanjenje cijena.

- Oni su potpisali etički kodeks koji kaže da neće neopravdano povećavati cijene. Dva su poslala popis, Konzum i KTC, a sam zasad nisu. Razgovori su u tijeku i pozivamo ih i dalje - rekao je Bujanović.

POSKUPLJENJA ISCRPLJUJU GRAĐANE Stručnjak o inflaciji: Krenula je padati. Inspekcije u dućanima? Bit će tu posla za odvjetnike

Dodaje kako su poslali popis cijena 80 najprodavanijih artikala 10 velikih trgovačkih lanaca koji čine 83% maloprodaje te a Vlada ima mjera i štiti svoje građane.

- Imamo ograničavanje cijena naftnih derivata, trgovci koriste kamione i dostavna vozila, dizel je niži dvije kune od zemalja u okruženju. Imamo velikih mogućnosti da ili povećamo broj prehrambenih artikala kojima bi ograničili cijene ili možemo razgovarati o danim subvencijama poduzetnicima, primjerice električna energija - ističe Bujanović.

RASTU CIJENE Inflacija je visokih 13,1%: Evo što je najviše poskupjelo

Boris Podobnik iz Udruge Glasa poduzetnika upozorava pak kako hrvatsko gospodarstvo počiva na slobodnom tržištu.

- A što je osnova slobodnog tržišta? Upravo slobodno formiranje cijena. Mi smo izašli iz socijalizma i nadali smo da ćemo doći u red zemalja u kojima postoji slobodno formiranje cijena i slobodno tržište. Sada vidimo Upravo Hrvatska s Mađarskom jedina koja odstupa od slobodnog tržišta. Vidim tu veliki problem - upozorava Podobnik.

Dodaje kada se uspoređuju različite zemlje ne mogu se uspoređivati samo naspram PDV-a jer postoji cijeli niz drugih nameta koje neke zemlje imaju.

- Mi imamo gomilu parafiskalnih nameta, čini mi se oko 150. A koliko imaju parafiskalnih nameta druge zemlje? Najvjerojatnije enormno mali broj. Upravo zbog toga ne treba uopće čuditi što su kod nas cijene veće. Ako već postoje različite cijene, a mi smo ušli u eurozonu i Schengen to znači da naprimjer u pograničnim županijama uvijek građani, ako smatraju da je kod nas preskupo, mogu otići preko granice i tamo kupiti robu. Siguran sam kada Hrvati u većem broju krenu u inozemstvo kupovati robu to će biti dobar znak našim trgovačkim lancima da moraju smanjiti cijenu - kaže Podobnik te zaključuje da je razlog ovih mjera to što nismo radili reforme kad je trebalo.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je poručio da ne bismo morali uvoditi mjere da smo Nizozemska ili Njemačka, ali nismo. 

- Kod nas se trgovci i proizvođači, prerađivački i otkupljivači ponašaju bitno drugačije nego što se ponašaju u drugim zemljama. Kao što Ustav RH na jednoj strani štiti i slobodu poduzetništva jednako tako štiti i svakog građanina RH. Veliki dio problema cijena nije vezan uz priču jesu li proveden reforme ili nisu. Nisam protivnik provođenja reformi, ali kažem da i bez provođenja reformi u nekim vremenima kod nas je ponašanje drugačije. Ovo što se sada događa u Hrvatskoj tijekom inflacije, tamo negdje od kraja 2021., tijekom 2022. i sad početkom 2023. nema veze ni s čim drugim osim s pohlepom i bezobrazlukom koji se ovdje pojavio da netko želi na brzinu navući puno toga preko leđa građana - rekao je Sever. 

Dodao je i kako se uvode mjere zbog zaštite građana, i to onih najugroženijih. 

- Pohlepu i bezobrazluk treba prekinuti - rekao je.