Četvrtina mladih boji se osude i ruganja ako govore drugima o svojim psihičkim problemima

Čak 23 posto srednjoškolaca i srednjoškolki u Primorsko-goranskoj županiji ne priča o svojim psihičkim problemima zbog osude drugih. Njih 26 posto izjavilo je kako im je neugodno pričati o mentalnom stanju pred drugima. Što se tiče traženja pomoći u podršci očuvanja mentalnog zdravlja, 17 posto ih je izjavilo je da ih strah sputava u potražnji bilo kakve pomoći. Gimnazijalci i gimnazijalke su procijenili da ih ova stigmatizirajuća ponašanja pogađaju nešto više no što su to procijenili srednjoškolci iz strukovnih škola.

Pokazalo je to istraživanje "Presudi stigmi" grupe srednjoškolaca iz 10 riječkih srednjih škola, čiji je projekt odnio pobjedu u ovogodišnjoj 'Akciji za 5'. Rezultati su predstavljeni u riječkoj Gradskoj vijećnici.

Autori projekta istaknuli su kako smatraju da je tema mentalnog zdravlja stigmatizirana u zajednici, te da se fizički problemi stavljaju ispred mentalnih, zbog čega se stvara osjećaj da je mentalno zdravlje tzv. taboo tema.

Više od 1000 srednjoškolaca u online anketi

Cilj istraživanja bio je ispitati stavove srednjoškolaca s područja PG županije o stigmi povezanoj s mentalnim zdravljem te napraviti pregled stanja u srednjim školama. Istraživanje je provedeno putem online upitnika, a analizom su obuhvaćena 1322 odgovora mladih.

Nadalje, istraživanje pokazje da se o mentalnom zdravlju brinu na različite načine, najčešće kroz druženje s prijateljima (75.60%) i bavljenje raznim hobijima (56.40%), a o njemu najviše pričaju također s prijateljima (59%), kao i roditeljima (43%). Zabrinjavajući je podatak da je opciju "ne razgovaram ni sa kim o svojim psihičkim problemima" odabralo čak 28.70%.

U školi šute

O mentalnom zdravlju izvan škole gotovo nikad ne razgovara čak 47% srednjoškolaca, dok u školi to nikada ne čini čak njih 73%! Kada bi morali ocijeniti kvalitetu sadržaja o mentalnom zdravlju koji uče o školama, dali bi dvojku.

Čak 94% srednjoškolaca smatra da bi mladi trebali učiti o mentalnom zdravlju u školi dok ih 76% smatra da se o mentalnom zdravlju treba razgovarati u školi više nego do sada. Iz analize odgovora uočava se kako više od polovice u školi želi slušati o depresivnom raspoloženju, strahu od ispita i anksioznosti.

Na temelju prikupljenih podataka daje se zaključiti, istaknuli su autori, kako srednjoškolci kao osobu koja bi ih trebala poučavati o mentalnom zdravlju prije svega vide psihologa/inju, što je znakovito kada znamo da mnoge srednje škole niti ne zapošljavaju te stručne suradnike.

Pritisak zbog ocjena, pandemija...

Prikazane rezultate istraživanja komentirali su pozvani stručnjaci i stručnjakinje koji se temom mentalnog zdravlja bave u praksi. Zaključili su kako ih rezultati istraživanja ne iznenađuju. Osim sustavnog bavljenja mentalnim zdravljem učenika, nedostaje i sustavne edukacije za nastavnike o tome na koji način bi mogli svoje školarce poučavati o mentalnom zdravlju i djelovati preventivno na negativne pojavnosti.

Panelisti su također zaključili kako sve veći pritisak učenicima predstavlja i nametnuti teret uspješnosti i kompetitivnost koja ih potiče na učenje za ocjenu po cijenu vlastitog mentalnog zdravlja. Pandemija bolesti uzrokovane COVID-19 virusom, dodaju, samo je razotkrila postojeće probleme srednjoškolskog sustava obrazovanja. Ipak, istaknuli su kako su različiti projekti, fakultativna nastava i različite izvannastavne aktivnosti u koje se učenici uključuju prilika da usvoje socioemocionalne vještine im kasnije pomažu u borbi s izazovima mentalnog zdravlja.

Rezultate istraživanja predstavili su učenici Igor Kalinić, Bruna Mišćević i Klara Mrčela (na slici), a komentirali ih školski liječnik Sandro Kresina iz NZZJZ i stručne suradnice psihologinje Lina Debelić iz Prve sušačke hrvatske gimnazije i Andrea Rubčić iz Medicinske škole u Rijeci. Okupljene u Gradskoj vijećnici i na platformi Zoom pozdravile su Maša Cek, psihologinja i izvršna direktorica Udruge Delta i Karla Mušković, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, koja je mlade uputila na portal svejeokej.hr koji je Grad Rijeka pokrenuo u sklopu Programa za mlade Grada Rijeke, a kao odgovor na potrebu mladih Riječana za podrškom u očuvanju mentalnog zdravlja.