Kako upozorava prof.dr. Luka Čičin-Šain, virolog rodom iz Rijeke, proširila se skepsa prema cjepivima pa je došlo i do pada procijepljenosti, time i do povratka bolesti koje su bile praktički iskorijenjene u našoj sredini
USPJEH NAŠEG ZNANSTVENIKA
Čičin-Šain postao koordinator za cjepiva u Njemačkom imunološkom društvu
Čitanje članka:
2
min
Prof.dr. Luka Čičin-Šain, virolog i voditelj Odjela virusne imunologije u Centru za infektološka istraživanja u njemačkom Braunschweigu izabran je za koordinatora radne skupine o cjepivima Njemačkog imunološkog društva. Medicinu je studirao u Rijeci, svom rodnom gradu, nakon čega je nastavio studij biomedicine, bio je, između ostalog, asistent profesor na Institutu za cjepiva i gensku terapiju Zdravstvenog i znanstvenog sveučilišta u Oregonu, da bi 2010. započeo svoj rad u njemačkom Centru za infektološka istraživanja u Njemačkoj. Redovni je profesor na Medicinskom fakultetu u Hannoveru te član Centra za individualiziranu edicinu infekcija. Često je kao renomirani virolog nastupao u hrvatskim edijima tijekom pandemije COVID-a.
- Zahvaljujem svim članovima skupine koji su glasali i povjerili mi mandat. Spreman sam na izazove pred nama i veselim se mogućnosti da djelujem u okviru našeg društva u stvaranju i širenju znanja o imunom sustavu i kako ga upregnuti da zaštitimo našu djecu, ali i odrasle, od infekcija i tumora, poručuje Čičin-Šain.
Njemačko imunološko društvo u kojem će koordinirati radnu skupinu za cjepiva od svog osnivanja 1967. okuplja stručnjake za imunologiju. Riječ je o instituciji važnoj u razvoju imunologije u Njemačkoj i Evropi, koje doprinosi razvoju novih terapija, cjepiva i metoda za dijagnostiku imunoloških poremećaja.
Centar za infektološka istraživanja u kojem Čičin-Šain radi pak istražuje virusne i bakterijske infekcije, cjepiva protiv njih, a njegovi znanstvenici često savjetuju vladu i međunarodne organizacije u pitanju zaraznih bolesti.
- Znanstveni konsenzus o koristi cjepiva je odavno postignut. Zahvaljujući njemu smo mogli iskorijenti velike boginje još 1980. godine. Četrdeset i pet godina kasnije je znanost napravila velike korake dalje. Cjepiva nove generacije su postala sigurnija, a praćenje žarišta epidemije daleko učinkovitije, napominje Čičin-Šain.
Nažalost, dodaje, proširila se i skepsa prema cjepivima, dovevši do pada procijepljenosti, a time i do povratka bolesti koje su bile praktično iskorijenjene u našoj sredini.
- Ta skepsa nije rezultat loših cjepiva ili loše komunikacije znanstvenika. Ako išta, današnji imunolozi su bolje educirani da jasno komuniciraju s laicima i u javnosti, nego oni u osamdesetima prošlog stoljeća. Skepsu potiču šarlatani koji podrivaju povjerenje u medicinu da bi prodavali svoje alternativne, "prirodne" ljekarije. Skepsu šire laici koji su ovim prvim povjerovali i ne mogu više sami sebi priznati da su iz straha i neznanja ugrozili zdravlje vlastite djece, upozorava Čičin-Šain.
Kako dodaje, skepsa u javno zdravstvo pomaže skupinama koje podrivaju povjerenje u javne institucije i liberalnu demokraciju.
- A tu skepsu je daleko lakše širiti po društvenima mrežama, gdje je pravna odgovornost za širenje opasnih dezinformacija daleko manja, pogotovo kada komunikacija ide preko međunarodnih granica. Puno je posla pred nama, ali to nije razlog za malodušnost. Velika većina roditelja i dalje vjeruje u znanost i cijepi svoju djecu, a cjepna pokrivenost odražava razinu edukacije neke sredine, zaključuje naš poznati virolog.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
