Prema izvješću američke vlade, prethodnog su tjedna zalihe sirove nafte porasle za devet milijuna barela, manje u odnosu na 10,6 milijuna, koliko su u prosjeku očekivali analitičari
GOSPODARSKA KORONAKRIZA
Cijena nafte uskoro bi mogla porasti radi ublažavanja mjera
Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna porasle, nakon tri tjedna pada, jer bi potražnja za 'crnim zlatom' uskoro mogla porasti, s obzirom na ublažavanje mjera koje su ranije uvedene radi suzbijanja pandemije korona virusa.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila više od 23 posto, na 26,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 17 posto, na 19,78 dolara.
Cijene nafte mjesecima su bile pod pritiskom, skliznuvši na najniže razine u 20-ak godina, jer su zbog koronakrize sva najveća svjetska gospodarstva uronila u recesiju, pa je oštro pala i potražnja za 'crnim zlatom'.
No, prošloga su tjedna cijene znatno porasle jer su trgovce ohrabrile naznake da bi potražnja za naftom uskoro mogla porasti.
Prema izvješću američke vlade, prethodnog su tjedna zalihe sirove nafte porasle za devet milijuna barela, manje u odnosu na 10,6 milijuna, koliko su u prosjeku očekivali analitičari.
Zalihe benzina neočekivano su, pak, pale, i to za 3,7 milijuna barela.
To je potaknulo nadu da se potrošnja oporavlja, s obzirom na ublažavanje mjera suzbijanja pandemije u mnogim azijskim i europskim zemljama, kao i u nekim američkim saveznim državama.
- Ako se takav trend u idućim tjednima nastavi, to bi moglo upućivati na zaključak da je najgore za naftna tržišta prošlo - kaže Warren Patterson, strateg u ING-u.
Pozitivno je na cijene utjecala i poruka korporacije China Petroleum & Chemical da dnevna prodaja derivata raste prema razini iz razdoblja prije pojave koronavirusa.
Norveška, najveći proizvođač nafte u zapadnoj Europi, najavila je, pak, smanjenje proizvodnje u razdoblju od lipnja do prosinca, prvom u 18 godina. Time Oslo želi podržati nastojanja ostalih velikih proizvođača da potaknu cijene smanjenom proizvodnjom.
Pad potražnje nedavno je, naime, natjerao vodeće proizvođače u svijetu, predvođene Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom, da premoste nesuglasice i dogovore najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno. A ta odluka stupila je na snagu 1. svibnja.
Isto tako, smanjuje se i proizvodnja u SAD-u. Prema izvješću tvrtke Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao sedmi tjedan zaredom, na samo 325, što je njihova najniža razina od polovice 2016. godine.
Uz to, predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da će njegov kabinet uskoro objaviti plan pomoći domaćim naftnim kompanijama, koji bi mogao uključivati prelijevanje milijuna barela nafte u državne rezerve.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
