Cijene stanova opet 'divljaju': Rastu već 45 mjeseci zaredom

Interes za nekretninama sve više raste pa je u rujnu oglasnik Njuškalo zabilježio 10 posto više posjeta kategoriji Nekretnine nego u istome mjesecu prošle godine.

U odnosu na rujan 2017., ove godine su u rujnu stanove i kuće pretraživali 20 posto više. Kako raste broj posjeta kategoriji Nekretnine na Njuškalu, tako rastu i cijene koje prodavatelji traže za stan ili kuću.

Cijene rastu 45 mjeseci

Na oglasniku Njuškalo je 163.000 oglasa u rubrici Nekretnine. Prema njihovu istraživanju, tražene cijene nekretnina koje se nude na prodaju pokazuju godišnji rast od šest posto. Gledamo li pojedinačno, tražene cijene kuća su gotovo četiri posto veće, a stanova 8,5 posto. Na Njuškalu cijene stanova rastu već 45 mjeseci zaredom, a različito poskupljuju ovisno i o lokaciji.

U Zagrebu su poskupjeli 8,5 posto i u rujnu je prosječna tražena cijena kvadrata stana bila 2079 eura. Istodobno, u Splitu su tražene cijene stanova poskupjele za oko pet posto i u rujnu je prosječna cijena kvadrata bila 2866 eura.

Godišnji rast cijena stanova zabilježen je u svim većim hrvatskim gradovima. Tako su u Rijeci i Osijeku cijene više za oko 6,5 posto, dok su u Puli rasle za oko šest posto.

I dalje je uvjerljivo najskuplji hrvatski grad, što se cijena nekretnina tiče, Dubrovnik. Tamo je u rujnu prosječna tražena cijena kvadrata stana bila 3886 eura, što je za dva posto više nego prije godinu dana. Prosječna tražena cijena kvadrata kuće s dvorištem tamo je u prošlome mjesecu iznosila 4724 eura.

Dubrovnik najskuplji

U Dubrovniku i Splitu prosječna cijena koju traže za kvadrat kuće veća je nego za kvadrat stana, dok je u ostalima gradovima kvadrat kuće jeftiniji nego stana.

U ODNOSU NA PROŠLU Cijene nekretnina porasle 10,4 posto: Od nas je gora Mađarska

Najveća razlika je, prema analizi Njuškala, između cijena stanova i kuća u Koprivnici, Krapini i Bjelovaru, gdje je četvorni metar kuće upola jeftiniji nego kvadrat stana. Tako je u Koprivnici kvadrat stana 1144, a kuće 596 eura. U Krapini su stanovi po 976, a kuće 531 euro po četvornome metru, a u Bjelovaru su stanovi 941, a kuće 516 eura. U Zadru je kvadrat stana 667 eura skuplji od četvornog metra kuće, a u Šibeniku je razlika samo 121 euro, stanovi su 1563, a kuće po 1442 eura.

Vukovar najjeftiniji

Pri vrhu godišnjeg porasta traženih cijena stanova su Koprivnica i Karlovac, gdje su stanovi skuplji za 12, odnosno 10 posto. Cijena kuća najviše je porasla u Zaprešiću - 17 posto. U Njuškalu su analizirali cijene nekretnina u 22 grada, a najjeftinije je u Vukovaru - kvadrat stana je 568, a kuće 420 eura.

U Zagrebu su cijene stanova u posljednjih 12 mjeseci porasle 8,5 posto te je u rujnu prosječna tražena cijena bila 2079 eura. Gledamo li posljednjih 48 mjeseci, tražene cijene stanova u glavnom gradu porasle su 19 posto, a u odnosu na 2016. za 29 posto, kad je prosječna cijena kvadrata bila 1594 eura.

Vrbik najviše poskupio 

Cijene i njihov rast variraju od kvarta do kvarta. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Maksimiru u rujnu bila je 2141 euro, što je četiri posto više nego lani u rujnu. Na Jarunu su tražene cijene 13 posto veće, na Vrbiku 15 posto, a u Utrini 10 posto. I dalje su stanovi najskuplji u Centru i Donjem gradu, gdje prodavači traže više od 2500 eura za četvorni metar. Manje od 2000 eura traže u rubnim dijelovima grada, poput Španskog i Malešnice, ali i u Rudešu i Savici te u novozagrebačkim naseljima Utrini, Zapruđu i Sigetu. Sad su najjeftinije Gajnice, a lani je Siget od njih bio 50 eura jeftiniji. Svugdje je sad skuplje nego lani osim u Šestinama, gdje je pet eura jeftinije i za kvadrat traže 1814 eura.

- Jedan od razloga porasta cijena nekretnina su subvencije države za njihovu kupnju. U kratkom periodu puno ljudi ih želi kupiti i velika je potražnja pa cijene porastu. No nakon što taj period prođe, cijene ne spuštaju - rekao je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Stanovi i za najam

Dodao je da su subvencije države imale smisla 2011., kad je tržište nekretninama bilo mrtvo.

- Tim subvencijama nisu zadržali mlade ljude u Hrvatskoj, a niti omogućili kupnju stanova onima koji nisu kreditno sposobni - rekao je Boro Vujović i dodao da subvencije nisu jedini razlog poskupljenja nekretnina.

- Velika je potražnja i zbog turizma, niskih kamata na stambene kredite koja je manja od tri posto te malih kamata na štednju - pojasnio je Boro Vujović.