Gabriel Boric je putovao sa skupinom znanstvenika i nekoliko članova vlade, uključujući ministre oružanih snaga i okoliša, priopćio je njegov ured
EKSPEDICIJA
Čileanski predsjednik hrvatskih korijena posjetio Južni pol, tek treći čelnik na tom mjestu
Čitanje članka:
1
min
Čileanski predsjednik Gabriel Boric postao je prvi čelnik neke američke zemlje i tek treći u svijetu koji je posjetio Južni pol, stigavši u američku bazu na tom teritoriju, prenosi u subotu BBC. Predsjednik je ustvrdio da je njegov posjet postaji Južnog pola Amundsen-Scott ponovno potvrdio pravo Čilea na suverenitet nad dijelom Antarktike. "Ovo je prekretnica za nas", rekao je Boric u snimci prikazanoj na čileanskoj televiziji, dodajući da je "to prvi put da je čileanski predsjednik na Južnom polu i govori o čileanskoj misiji na Antarktici".
Boric je putovao sa skupinom znanstvenika i nekoliko članova vlade, uključujući ministre oružanih snaga i okoliša, priopćio je njegov ured.
Predsjednik je rekao da posjetom naglašava odlučnost Čilea da igra ključnu ulogu u znanstvenim projektima na tom području, posebno onima koji se tiču klimatskih promjena.
Vlada je u priopćenju rekla da su se istraživački centri, sveučilišta, diplomati i oružane snage ujedinili kako bi osigurali da Čile postane svjetski ulaz na Antarktiku.
Ljevičarski predsjednik Boric pobijedio je na predsjedničkim izborima u Čileu 2021. godine i tako s 35 godina postao najmlađi čelnik te zemlje.
Još samo dva svjetska čelnika posjetila su Južni pol prije Borica: premijeri Novog Zelanda i Norveške.
Godine 2007. tadašnja novozelandska premijerka Helen Clark, a nakon nje 2011. norveški premijer Jens Stoltenberg, podsjeća čileanski ured predsjednika.
Jens Stoltenberg proslavio je 14. prosinca 1911. stotu obljetnicu prve ekspedicije koja je stigla do Južnog pola, predvođena norveškim istraživačem Roaldom Amundsenom.
Comenzamos la Operación Estrella Polar III: un hito diplomático, científico, ambiental y aeronáutico para Chile, que nos...
Objavljuje Gabriel Boric u Četvrtak, 2. siječnja 2025.
Nekoliko zemalja, uključujući Čile, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Norvešku, Australiju, Novi Zeland i Argentinu, polažu pravo na dijelove Antarktike, a tamo su prisutne još mnoge druge zemlje.
Sporazumom o Antarktici iz 1959. zaključeno je da se ona može iskorištavati samo u miroljubive svrhe.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
