Čišćenje dimnjaka košta oko 100 kuna, a može spasiti život

Dimnjačari ne služe da se primimo za gumb za sreću kad ga vidimo na ulici. Njega treba vidjeti u stanu jer nam njegov posjet može spasiti život.

- U mnogim stanovima još su stari plinski bojleri koji za izgaranje kubičnog metra plina trebaju deset kubika zraka. To je bilo u redu i mogli su dobro funkcionirati dok su plamenici zrak dobivali kroz pukotine na staroj drvenoj stolariji. Ako su sad u stanu dobro zabrtvljeni prozori, da bi taj bojler bio siguran treba u zidu probušiti rupu promjera oko 13 centimetara kako bi mu se omogućio dotok zraka za izgaranje - upozorava Nenad Zrinski, upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge iz Zagreba.

Dodatni problem kod starih bojlera su ventilatori.

Opasan podtlak

- Postoji li u stanu neka ventilacija, na primjer ventilator u kupaonici ili zahodu ili napa u kuhinji, oni kad rade stvaraju podtlak u prostoriji pa plinovi neće izlaziti iz prostorije, nego se u njoj zadržavati. Trebalo bi paziti da istodobno uz stari bojler ne radi i ventilator, a bilo bi dobro imati i sustav koji automatski gasi plamenik bojlera čim se upali neki od ventilatora u stanu - napomenuo je Zrinski.

Dodao je da se takvi stari modeli bojlera uglavnom više ne postavljaju, no ima ih još u prodaji, pa ako ga se postavlja, to mora biti u zasebnoj prostoriji, nekoj vrsti kotlovnice i pod posebnim uvjetima.

- Bilo bi dobro da i kod nas dođe uredba da se ti stari bojleri moraju zamijeniti novim kondenzacijskima. No tad bi zamjenu bojlera trebala subvencionirati država. U nekim europskim zemljama na snazi je uredba da građani moraju prijeći na kondenzacijske bojlere, no subvencioniraju njihovu kupovinu - dodao je Zrinski.

Kad se postavljaju novi kondenzacijski bojleri, ugradi se i mjerno mjesto, nešto poput ventila, gdje dimnjačari mogu provjeriti izgaranje i ispušne plinove. I za stare turbo bojlere sa zatvorenom komorom izgaranja trebalo bi ugraditi takvo mjerno mjesto na spojnoj dimovodnoj cijevi između bojlera i dimnjaka.

Pri postavljanju svake nove peći ili bojlera trebalo bi provjeriti dimnjak i prilagoditi ga baš toj peći, odnosno bojleru.

Različita pravila

Koliko puta u godini dimnjačar mora u neki stan ovisi o vrsti dimnjaka te o vrsti ložišta. U stanove ili kuće u kojima je postavljen novi kondenzacijski bojler dovoljno ga je provjeriti jednom godišnje. Sva trošila treba provjeriti barem jednom godišnje. Stare plinska bojlere treba provjeriti tri puta tijekom godine.

- Dimnjačar obavezno mora ući u stan, nekome jednom, a nekome i tri puta tijekom godine - napomenuo je Zrinski.

Kontrola dimnjačara u stanovima u stambenim zgradama najčešće se plaća iz pričuve i stanari ne trebaju ništa dodatno plaćati. Posjet dimnjačara stoji stotinjak kuna i jednak je za plinske bojlere u stanu ili u privatnoj kući.

No nešto više cijene su za čišćenje dimnjaka za one koji se griju na loživo ulje ili na kruta goriva, drva i ugljen.

- Kod krutoga goriva propisano je da se dimnjak mora čistiti najmanje četiri puta godišnje, a ako se više čađi zbog lošeg goriva, treba i više od toga - dodao je Nenad Zrinski.

Napomenuo je da su to pravila za Grad Zagreb te dodao da je slično i u ostalim gradovima i općinama, no svaka donosi svoj pravilnik.

Ugljični monoksid je opasan plin bez boje, mirisa i okusa pa ga je nemoguće osjetiti. Zbog neispravnih peći, začepljenih dimnjaka ili lošeg odvoda ispušnih plinova koji se ponekad vraćaju ili ulaze u drugu prostoriju svake godine strada previše ljudi. Kako bi se smanjila opasnost, u stanove treba pustiti dimnjačara da sve provjeri.