Crnogorski predsjednik Milo Đukanović odbio je u utorak prijedlog većine zastupnika u parlamentu Crne Gore da mandat za formiranje vlade povjeri Miodragu Lekiću, već je predložio da se raspusti parlament
ODBIO LEKIĆA
Crna Gora: Đukanović predložio raspuštanje parlamenta
Lekića je za mandatara predložila većina zastupnika u parlamentu Crne Gore iz stranaka koje su formirale vlast nakon sto su na izborima u kolovozu 2020. godine porazile Mila Đukanovića i njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS).
Lekić je zastupnik stranke Demos, koja ima samo jednog zastupnika, a u koaliciji je s Demokratima, koji su uz još dvije koalicije odnijeli pobjedu na parlamentarnim izborima.
U obrazloženju odluke Đukanović je naveo kako nije "stekao dojam da postoji jasna većina koja bi bila u stanju formirati vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na financijskom, gospodarskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu" aludirajući na činjenicu da nije dobio 41 potpis potpore predloženom mandataru.
Đukanović je posebno istaknuo problem na sigurnosnom planu, s obzirom na aktualnu krizu u Europi, izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja, kako ističe, ima nesumnjive implikacije na sigurnost Zapadnog Balkana.
Stoga, kako je naveo, smatra najboljim rješenjem situacije skraćenje mandata parlamenta i što skorije održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora.
Po ustavu, trideset dana od pada vlade predsjednik mora dobiti prijedlog za mandatara, a ako ga ne dobije predlaže raspuštanje parlamenta i sazivanje novih izbora.
Prijedlog predsjednika Crne Gore morat će dobiti podršku većine zastupnika u crnogorskom parlamentu.
Nakon što je sredinom kolovoza vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje, na inicijativu Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, stranke koje su osvojile vlast na izborima 2020. pokušale su formirati novu većinu, ali se do ponedjeljka nisu uspjeli usuglasiti oko mandatara i raspodjele resora.
Tek jučer, nekoliko sati uoči isteka roka za prijedlog mandatara, dogovorile su da mandatar bude Miodrag Lekić, najstariji zastupnik u parlamentu, bivši ministar vanjskih poslova i veleposlanik bivše SR Jugoslavije u Italiji u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića. Tu ideju, uz prosrpski Demokratski front i Demokrate bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, verbalno je podržala i Ujedinjena reformska akcija Dritana Abazovića, ali njeni zastupnici nisu stavili potpis na tu inicijativu.
Tu činjenicu Đukanović je iskoristio da u svojoj odluci navede da “nije došao do zaključka da postoji nedvosmislena podrška Miodragu Lekiću za mandatara nove vlade”.
Na izborima 2020. tijesnu većinu u Crnoj Gori osvojile su koalicija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, bliska SPC-u, potom koalicija Demokrata i kao uteg na vagi stranka URA, Dritana Abazovića. Tada je i formirana vlada stručnjaka koju je predvodio Zdravko Krivokapić, a jedini potpredsjednik i političar u njoj bio je Abazović.
Nakon godinu i pol Abazović je otkazao podršku toj vladi i uz pomoć Đukanovićevog DPS-a formirao novu koja je trajala malo preko tri mjeseca. Toj je vladi, na inicijativu Đukanovićeva DPS-a, izglasano nepovjerenje nakon što je potpisala temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koji regulira i povrat imovine crkvi, što je naišlo na osporavanje uz argumente o pripisivanju crnogorskog kulturnopovijesnog nasljeđa SPC-u.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
