Medvjedić je na Uskrs ušao u podrum kuće obitelji Ratković Čačić. Dali su mu jesti. Sad je u skloništu u Kuterevu. Stručnjak: Ako ih sretnete, pozovite lovačko društvo
NESVAKIDAŠNJI LJUBIMAC
Čudo kraj Gospića! 'Na Uskrs dođe zeko, a nama je ušetao beba medo! Spasili smo ga'
Čitanje članka:
3
min
Svi govore kako za Uskrs dolazi zeko, a nama došao medo, i to pravi, kaže nam Jasmina Ratković Čačić (47) iz Široke Kule nedaleko od Gospića, čija je obitelj nakratko dobila nesvakidašnjeg ljubimca - medvjedića. Cijela obitelj na Uskrs se družila u dvorištu. Htjeli su iskoristiti lijepo vrijeme za igranje i uživanje, a onda su kraj ograde vidjeli malog medvjeda. U strahu su se udaljili jer su mislili da je majka u blizini i da će doći po njega.
- Glasao se. Mi smo se brzo pomaknuli jer nismo bili sigurni gdje je majka. Otišli smo u kuću i nismo htjeli ništa poduzimati - ističe Jasmina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
04:43
Tek su navečer otkrili da medvjedić nije nikamo otišao. Kako nam kaže Jasmina, suprug Goran išao je upaliti centralno grijanje u podrumu te je između naslaganih drva i bačve ugledao medvjedića.
- Skutrio se u podrumu i bio je zapravo vrlo uplašen. Bila je nedjelja navečer i nismo imali kamo s njim. Dali smo mu jesti na bočicu. Budući da je još vrlo mali, to je jedino što poznaje. Iako je to divlja životinja, bio je vrlo umiljat. Jasno nam je da je još beba i da je nekako ostao sam te da je zapravo kod nas našao spas. U Širokoj Kuli živi stotinjak ljudi, ali mnogo ih ima velike pse, koji su prilično opasni. Očito je ovdje našao sigurnost - govori Jasmina, kod koje je medvjedić bio cijeli dan.
Ali i to je bilo dovoljno da svima priraste srcu.
- Kao dijete, eto kakav je bio - kazuje ova majka troje djece te nam objašnjava da se njihovim naseljem brzo pronijela vijest da je medvjedić u dvorištu obitelji Ratković Čačić. U rekordnom roku se, kaže, kod njih pojavilo "pola mjesta", odnosno pedesetak ljudi. Iako je medvjed zaštitni znak Like, rijetko ga je moguće vidjeti.
- Moj suprug radi u šumi i rekao mi je da ga je vidio iz daljine, ali ja sam ga prvi put vidjela sad, s 47 godina. I to kakva premijera je to bila, da osvane blizu nas - još pod dojmom nam kazuje.
Drago joj je da su životinji pomogli koliko su mogli. Napojili su ga i nahranili. A onda je počelo istraživanje kamo smjestiti mladunče divlje životinje koje ne može preživjeti samo.
- Nazvali smo Macolu, poznatog ugostitelja, i on je došao s darovima za djecu te nas spojio s nadležnim službama, tako da je naše druženje trajalo samo jedan dan. Medo je na kraju završio u Kuterevu, utočištu za medvjede - zaključuje majka.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:29
Medvjedića će sigurno opet posjetiti. Barem kad odraste.
Do tada mu u Kuterevu slijedi proces prilagodbe.
- K nama je došao u ponedjeljak navečer i nalazi se u karanteni. Nismo još sigurni je li riječ o dečku ili curici, ali za dva tjedna sigurno je da će biti bolje i u procesu prilagodbe - kazao je Ivan Crnković Pavenka, voditelj utočišta za medvjede u Kuterevu.
Vitalni 80-godišnjak s volonterima trenutno brine za devet medvjeda. U Kuterevu su svi oni našli dom. Riječ je o medvjedima koji ne mogu živjeti sami u divljini.
Međutim, stručnjaci ističu kako je cilj upravo, ako je moguće, medvjede ostaviti na slobodi. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 1000 jedinki.
- Ključno je, kad nađete mladunče, pokušati vratiti ga da bude uz majku. Ovaj je, prema slikama, na svijet došao sredinom siječnja, i po vremenskim uvjetima, do prije dva tjedna bio je u brlogu s majkom. Dakle, prvi korak, najvažniji da ga probamo vratiti u divljinu. No ako majke nema, onda je bitno ne dirati ga, odnosno da to bude jedna osoba. Uvijek treba imati na pameti da je to divlja životinja i da, ako se navikne na ljude, povratka u divljinu nema. Medvjedi su vrlo inteligentne životinje i vrlo dobro uče, pa ako je škola bila ljudska, a ne ona za medvjediće, onda možemo očekivati da više ne može biti u svojem prirodnom okruženju. Ako naiđete na medvjedića, ako vam ništa ne pada na um, nazovite lovačko društvo. Oni su dobro upućeni što i kako dalje - zaključuje prof. dr. Đuro Huber, koji je cijeli svoj znanstveni vijek posvetio velikoj dlakavoj zvijeri i zaslužan je za to što u Hrvatskoj postoji dobar sustav zaštite.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
