'Da imamo đački dom u Sisku, prijavilo bi se još više učenika'

Već tradicionalno, smjer Prirodoslovno-matematička gimnazija u XV. gimnaziji, popularnome MIOC-u, najtraženiji je smjer među osmašima koji ovih dana upisuju srednju školu. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja od 27. lipnja, 28 sati nakon početka prijava, čak 345 učenika stavilo je MIOC, smjer Prirodoslovno-matematička gimnazija, kao prvi upisni izbor. Škola ove godine upisuje 248 učenika u prvi razred.

Među prvih pet po odabiru prioritetnog programa su i I. tehnička škola Tesla - smjer elektrotehničar (188 prijava), Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu, smjer hotelijersko-turistički tehničar (186), Škola primjenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb - program A (182), te Tehnička škola Ruđera Boškovića u Zagrebu - tehničar za računalstvo (178).

A da tehničke škole ove godine imaju izuzetno veliku potražnju pokazuje i prava pomama za novim smjerom Tehničke škole Sisak - tehničar za videoigre. Na smjer koji upisuje 24 učenika prvoga dana prijavilo se više od 200 učenika. Kako nam tumači ravnatelj škole Davor Malović, interes za sve njihove programe osim jednog dvostruko je veći od upisne kvote: Na 128 mjesta "pikira" oko 800 učenika, od kojih je 210 na listi prioriteta. Bodovno, školu su prijavili učenici koji imaju i više od 80 bodova, do minimalno 67 bodova i to iz doslovce cijele Hrvatske.

- Učenici su napokon shvatili čime mogu zarađivati za život. Gimnazije im donose mogućnost da upisuju fakultet, ali s njima vrlo često ostaju nezaposleni. Osim toga, tehničke škole u cijeloj zemlji posljednjih su godina podigle razinu kvalitete, mi primjerice pružamo učenicima mnogobrojne aktivnosti, postali smo centar kompetencija, imamo vrhunski opremljenu školu - ističe Malović. 
Ono što je problem njegove škole je nedostatak đačkog doma u Sisku. Zbog toga se, smatra Malović, nije prijavilo mnogo učenika koji bi to i htjeli, ali ne bi imali gdje stanovati u Sisku.

- Gradnja đačkog doma je u planu kroz godinu, dvije, projekt već postoji, a mi ćemo unutar regionalnog centra imati i hostel za učenike iz drugih krajeva - najavljuje Malović kojem je stalo do oživljavanja Siska kao inkubatora za zanimanja budućnosti.
A koliko se promijenio nači razmišljanja budućih srednjoškolaca, pokazuje i orjentacijska ljestvica prvih pet škola po broju bodova učenika koji su ih prijavili.

I ovi podaci su od 27. lipnja, 28 sati nakon početka prijava u sustav upisi.hr, a nisu uključeni podaci za učenike s izraznim upisom. Najviše učenika s najvećim brojem bodova prijavilo je I. gimnaziju, Zagreb - Prirodoslovno-matematička gimnazija, Prirodoslovnu školu Vladimira Preloga, Zagreb, IV. gimnaziju, Zagreb, te Gimnaziju Franje Petrića Zadar.

- To je rezultat STEM revolucije u Hrvatskoj i velike promocvijske aktivnosti za programe za koje su se učenici dosad manje odlučivali. Osim toga, za te se programe dijele i stipendije, lako se zaposliti u Hrvatskoj, ali nažalost i izvan zemlje. Mnogi već sada upisuju upravo ove programe da mogu ići izvan Hrvatske - ističe Suzana Hitrec iz Udruge srednjoškolskih ravnatelja.

No, kako ona ističe, ono što je zabrinjavajuće je upisna politika na fakultetima, gdje uvijek ima više mjesta nego onih koji se upisuju. To znači, pojašnjava ona, da fakultet može upisati baš svatko, iz gimnazije i strukovne škole neovisno o rezultatima, pa je uspješnost studenata upitna.

- To ne znači da je loše što učenici strednjih strukovnih škola idu na fakultete, dapače, no velik je broj gimnazijalaca koji ne završavaju studije i ostaju bez formalnog zanimanaj. O tome nema sustavnog praćenja, statistike se ne objavljuju, to se tumači autonomijom sveučilišta. A takvih mladih ljudi ima ih sve više. Sve je više upisnih mjesta jer se za upisane studente dobivaju subvencije i više nije prioritet završavaju li ili ne - upozorava Hitrec na važne probleme hrvatskog obrazovanja.

Istovremeno, i dalje je slab interes za deficitarna zanimanja. Grad Zagreb, primjerice, dijeli stipendije za 25 deficitarnih zanimanja u obrtništvu, među kojima su zidari, mesari, krojači, pekari, autolimari, bravari, dimnjačari. Stipendije povećava i država, a daju ih i poslodavci, no interes i dalje pada.