Dabar prešao cestu i laganim korakom odšetao prema rijeci

Stajao je na cesti i nije se bojao niti automobila niti ljudi. Zatim je laganim korakom odšetao prema rijeci Kupi te otišao u svoje ‘odaje’.

Tim je riječima čitatelj 24sata opisao susret s dabrom na kojeg je naišao vozeći se u autumobilu u blizini Ozlja. Iako te životinje žive uglavnom u blizini vodenih površina, događa se da ponekad “zalutaju” izvan svog prirodnog staništa. Ipak, tako nije bilo oduvijek. Dabrove koji se nalaze na hrvatskom području dovezli su u Hrvatsku tek prije 20 godina iz njemačke pokrajine Bavarske.

- U travnju 1996. godine dovezli smo par dabrova pokraj rijeke Lonje kraj Ivanić Grada, a do kraja 1998. godine njihov se broj povećao na 85 jedinki - priča profesor Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji je sudjelovao u projektu povratka dabrova u Hrvatsku. Naime, ta je vrsta zbog krivolova potpuno nestala do kraja 20. stoljeća, a danas, zahvljajući projektu naseljavanja, više od 1000 dabrova živi u blizini Drave, Save i Kupe.

Dabar je u Hrvatskoj zaštićena vrsta, čijem očuvanju najviše prijete uređenje vodotokova, krivolov te prometnice. Isto tako, dabrovi mogu napraviti veliku štetu rušenjem stabala, gradnjom brana na rijekama te potkopavanjem oranica. Biljojedi su, hrane se lišćem i korijenjem te žive na drveću ili pod vodom.     

Dolazak u Slavoniju

U rječicu Brežnica 2009. godine dopremljeni su dabrovi Žutice. Mnogi su sami vodom migrirali u ostatak zemlje.

Prvi dabrovi u Hrvatskoj

U sklopu projekta “Dabar u Hrvatskoj” prvi dabrovi dovezeni su 1996. godine