News

Komentari 248

'Turiste ćemo svijećom tražiti, djeca će maske nositi u školu'

'Turiste ćemo svijećom tražiti, djeca će maske nositi u školu'

ŠTO KAD POPUSTE MJERE Nakon obrtnika i javnog prijevoza, trebale bi se otvarati škole i vrtići. Djecu će na ulazima čekati dezinfekcijska sredstva, a maske će im vrlo vjerojatni biti novi modni krik...

Ah, kako nam nedostaje taj zvuk... Tutnjava tramvaja i autobusa po gradu. Smijeh publike u kazalištu. Zujanje fenova po frizerskim salonima. Dječja cika na igralištima. Huk s nogometnih stadiona. Svi čekamo dan kad će nam se životi početi vraćati u normalu. Nitko ne zna datum, no gotovo svi naši sugovornici, iako prilično stidljivo, spominju lipanj. Kad god krenuo “dan poslije”, odnosno razdoblje nakon “prvog vala korone”, prilagodba će biti teška.

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo očekuje da bismo cjepivo mogli čekati nekih 12 mjeseci.

- Vjerujem da će tijekom ljeta situacija biti bolja jer je riječ o kapljičnoj infekciji. Po našoj procjeni trebao bi biti znatno manji broj oboljelih... No do ljeta nećemo steći kolektivni imunitet. Ako virus ostane isti kakav jest, nastavit će se to prokuživanje i trebat će još jedna sezona da se zaustavi širenje infkcije - rekao je Capak za Novu TV i dodao:

- Što se tiče turističke sezone, mi imamo neke prednosti u odnosu na konkurenciju jer je naša epidemiološka situacija puno bolja. Možda možemo očekivati dolazak turista koji se ne najavljuju unaprijed, a domaći turisti moći će uživati u moru...  

Liječnik i bivši ministar Mirando Mrsić opisuje na koji način bi nam se mogle  stvari koje smo do jučer uzimali zdravo za gotovo polako vraćati.

- Sve što se prvo zatvaralo, zadnje će se otvarati - uvjeren je Mrsić, koji o “danu poslije sutra” govori iz liječničke i političke perspektive.

Spiderman ide u školu

- Prvi na listi buđenja iz korone bit će mali obrtnici i uslužne djelatnosti, poput frizera, pedikera, masera, urara, postolara... S njima će se javiti i potreba za javnim prijevozom kako bi uopće došli do posla. Tako da će tad početi donekle normalnim voznim redom voziti autobusi i tramvaji. No treba imati na umu da će se u mjere popuštanja krenuti u trenutku kad broj oboljelih uzastopno bude puno manji i naglo opadne - pojašnjava.

Nakon obrtnika i javnog prijevoza, trebale bi se otvarati škole i vrtići. Djecu će na ulazima čekati dezinfekcijska sredstva, a maske će im vrlo vjerojatni biti novi modni krik. Očekujte u školama Spidermane, Batmane i ostale superjunake.

- Dok god se ne nađe cjepivo, morat ćemo se ponašati kao Kinezi i Japanci, kojima je sasvim normalno da gotovo uvijek nose maske. Vjerujem da će biti nepisano pravilo da svi koji se prehlade imaju masku. Osobito će se to pojačati s jeseni i zimom. Dakle, maske će dulje biti u primjeni - vjeruje Mrsić, koji smatra da je Hrvatska izbjegla najgori scenarij zahvaljujući javnom zdravstvenom sustavu.

- Nakon pandemije bit će neophodno da se strogo razdijeli privatno od javnog zdravstva i da se u javno zdravstvo nastavi što više ulagati. Ono nas je spasilo od najgoreg jer virusna upala pluća je itekako smrtonosna. Andrija Štampar ostavio nam je u nasljeđe velike stvari i to nas je spasilo od ove pandemije. I sam Štampar je rekao da liječnik ne smije biti zavisan od pacijenta, stoga je nužno sačuvati i unaprijediti javno zdravstvo - kaže Mrsić. 

Restorani i kafići zadnji

Vjeruje da će se u normalu najbrže vratiti bolnički sustav i zdravstvo. No stare navike do daljnjeg možemo zaboraviti.

- Sve što bi omogućavalo velika okupljanja, recimo nogometne utakmice, zadnje će biti na redu popuštanja mjera. Patit će kultura jer će kazališta i kina dulje biti zatvorena. Prije će se otvarati hoteli, a zadnji će na redu biti restorani i kafići - smatra Mrsić.

Svi govore da je turistička sezona izgubljena, a Slavonija je već izgubila i predsezonu koja joj je bila vrhunac. A što čeka Jadran?

- Sezona na kakvu smo navikli također neće postojati, no to ne znači da neće biti ni jednoga gosta. Država bi trebala pomoći vaučerima domaćim ljudima i upravo bi oni trebali biti gosti Jadrana ove sezone. Dakle, turizam bi se trebao svesti na domaće ljude. Vjerujem da će, onoga trenutka kad se granice otvore, Hrvatska biti poželjnija destinacija od, recimo, Italije ili Španjolske, pa je za očekivati da će stranci opet htjeti na našu obalu - dodao je.

No hoće li sav naš trud da se virus suzbije biti doveden u pitanje jer ga strani turisti opet mogu ovdje širiti?

- Kad padne broj oboljelih, pada i snaga širenja virusa, tako da će i on popustiti, iako je kod ovog virusa upravo lakoća prenošenja problem. No mnogi faktori utječu. Vjerujem da ni korona virus nije otporan na sve - kaže Mrsić.

- Ne pokrenemo li ekonomiju i gospodarstvo, čekaju nas i veći problemi od virusa - kaže Mirando Mrsić.

A pokrenuti ekonomiju u Hrvatskoj znači sami jedno - nekako spasiti turističku sezonu.

- Sve je na čekanju. Svi koji su rezervirali čekaju da vide kako će se situacija dalje razvijati. Kako je na kopnu problem, tako je i na moru. Moramo poštovati mjere i nadati se da sezona neće baš biti u potpunosti upropaštena. Inače, trenutno iz luka mogu isploviti samo oni koji u tim mjestima imaju i prebivalište ta ne smiju nigdje drugdje pristati osim u svoju općinu - pojasnio nam je jedan od naših iznajmljivača jahti na jadranskoj obali.

Prema podacima European Boating Industryja, 32.000 tvrtki uključeno je u nautičku industriju u EU, a od toga ih je 95 posto malih i srednjih koji se ovime bave. Predsjednik Udruge ugostitelja Primorsko-goranske županije Vedran Jakominić smatra da se nitko u Hrvatskoj ne treba zavaravati te za Novi list kaže da ćemo svijećom tražiti goste. 

Svijećom tražit gosta

- Vlada je odlično reagirala, ali to je tek prva faza. Volio bih odmah danas vidjeti agresivnu kampanju prema Europi, potez u kojem bismo, primjerice, darovali potencijalnim našim turistima vinjete kako bi mogli kad god žele doći našu lijepu zemlju. Nemojmo se zavaravati, ove ćemo sezone svijećom tražiti goste, čak i ako nam smještaj bude drastično povoljniji. Shvatimo - od očajavanja i mirenja s postojećim, poznatim stanjem, nema napretka - smatra Jakominić.

Bivši ministar gospodarstva i aktualni varaždinski župan Radimir Čačić vjeruje kako smo, za sada, izbjegli najgore.

- Mislim da smo to i u ekonomiji zaista izbjegli, pri čemu su pripomogle i ove nepotpune Vladine mjere, kojima nisam nezadovoljan - kaže nam Čačić. No dodaje kako jesen nosi nove gospodarske strahove. 

- Hrvatska će preživjeti i travanj i svibanj u ovome modu, no problem će biti ako se situacija produlji na lipanj, iako vjerujem da do toga neće doći. Nakon toga krećemo iz minusa, ali pravi rizik i realan problem dočekat će nas u 11. mjesecu ako se vrati petlja, odnosno krene novi val s virusom, što se dogodilo sa španjolskom gripom - kaže nam Čačić.

Smatra da je sad najbolje vrijeme za racionalizaciju javnog sektora.

- To je pred nama i to će se dogoditi, ali ne u naredna tri mjeseca. Bilo bi to teško očekivati od bilo koje vlade - dodao je.

Prema Čačiću, s jesenskim problemima zbog korone i gospodarstva trebat će se pozabaviti neka nova vlada. 

Čačić: Slijedi posudba

- Trebamo biti spremni na novi set mjera koji neće moći uključiti ovih 4000 kuna plus doprinose za spas radnih mjesta da budu nepovratni. Jednostavno, to neće biti izvedivo, pa će nove mjere značiti novčanu pomoć kao posudbu koju će građani morati vratiti - smatra Čačić.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kaže da je prilično izvjesno kako nećemo imati turističku sezonu kakvu smo očekivali prije pojave pandemije.

- Ova sezona bit će sezona borbe za svaki turistički dan,  razne projekcije za preživljavanje ove krize te se one mijenjaju iz dana u dan. Za turizam bit će nužno produljiti Vladine mjere do minimalno proljeća sljedeće godine, kad možemo očekivati prve ozbiljnije turističke rezultate, ali i donijeti dodatne mjere za poticanje turizma, najviše domaćih gostiju. No ne vjerujem da zadovoljavajuću popunjenost možemo očekivati bez gostiju iz inozemstva - mišljenja je Ostojić.

Povratak normalnom životu ipak će neko vrijeme biti obilježen strahom, ali ne zadugo. 

Psihijatrija pandemije

- Dan poslije, kad sve završi, vrlo je vjerojatno da ćemo još neko vrijeme živjeti u strahu i na oprezu, na socijalnoj distanci, ali ćemo se onda i vrlo brzo vratiti svom životu, navikama i potrebama, zaboraviti da nam se ovo događalo - poručuje iz New Yorka psihijatar Damir Huremović, podrijetlom iz Sarajeva, koji je, pomalo nevjerojatno, prošle godine u New Yorku objavio knjigu “Psihijatrija pandemije”.

Riječ je o prvoj stručnoj literaturi koja govori o mentalnim stanjima tijekom pandemija i namijenjena je prvenstveno liječnicima, psihijatrima.

- Tko je mogao znati da će knjiga sad biti tako tražena po cijelom svijetu?! - smije se dr. Huremović, koji je u svom životu iskusio i 
ratno Sarajevo, a u Americi je sad vrlo cijenjen i poznat psihijatar. Knjigu žele prevesti i Kinezi, Španjolci, tražena je, kaže, svuda u svijetu. 

Hoćemo li imati PTSP?

Na pitanje postoji li mogućnost da mnogi ljudi razviju PTSP zbog izolacije i straha od virusa psihijatar odgovara kako je to malo vjerojatno, ali i teško predvidjeti.

- Vrlo je vjerojatno da će sve nestati za nekoliko mjeseci, i nakon toga će ljudi zaboraviti. U našoj je prirodi, i to je dobro, da zaboravljamo, da se ne zamaramo nečim što je prošlo. Drugo su ljudi koji su nekoga zbog bolesti izgubili, ili su ostali bez posla, to već nosi, dakako, trajnije posljedice. U većini, međutim, pandemija neće promijeniti naše živote, prošla nam pandemijska iskustva to dokazuju - kaže Huremović, čija se knjiga bavi i pandemijom španjolske gripe, kao i ostalim epidemijama koje su harale svijetom.

Najčitaniji članci