Danci na referendumu o odbacivanju izuzeća od obrambene politike EU-a

Nakon što je 30 godina bila izvan zajedničke obrambene politike Europske unije, Danska na referendumu u srijedu odlučuje hoće li odbaciti svoje izuzeće nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Očekuje se da će više od 65 posto od 4,3 milijuna birača u zemlji glasati za odbacivanje izuzeća, pokazala je najnovija anketa objavljena u nedjelju.

No analitičari su oprezniji s obzirom da se očekuje slab odaziv birača u zemlji koja je često govorila "ne" daljnjoj integraciji u Europskoj uniji, posljednji put 2015. godine.

"Uvijek moramo dati svoj glas kad se glasa", pozvala je premijerka Mette Frederiksen Dance da izađu na referendum u završnoj televizijskoj debati u nedjelju.

"Svim srcem vjerujem da moramo glasati 'z'". U vrijeme kad se trebamo boriti za sigurnost u Europi, moramo biti ujedinjeniji sa svojim susjedima", rekla je.

ZAIGRAO NAKON 287 DANA Eriksen nakon novog 'prvijenca' u danskom dresu: Neopisivo je koliko mi je ovo nedostajalo...

Danska je članica EU-a od 1973., ali je 1992. kočila prijenos većih ovlasti na Bruxelles kad je 50,7 posto Danaca odbacilo Ugovor iz Maastrichta, osnivački ugovor Unije.

Da bi stupio na snagu, morale su ga ratificirati sve države članice. Kako bi uvjerili Dance da podrže sporazum, Kopenhagen je pregovarao o nizu izuzeća i Danci su ga konačno podržali 1993. godine.

Danska je ostala izvan jedinstvene europske valute, eura, koji je odbacila na referendumu 2000., kao i zajedničke politike bloka o pravosudnim pitanjima, unutarnjim poslovima i obrani.

"Ukrajina je glavni razlog"

Izuzeće od obrane znači da ta skandinavska zemlja, jedna od osnivačica NATO-a, ne sudjeluje u vanjskoj politici EU-a kad je obrana u pitanju i ne doprinosi u vojnim misijama EU-a.

Danska je jedina zemlja koja je pregovarala o izuzeću od obrane, iako je i Malta de facto izvan toga. Kopenhagen je iskoristio svoje izuzeće već 235 puta, prema podacima think tanka Europa.

Danska premijerka raspisala je referendum samo dva tjedna nakon ruske invazije na Ukrajinu i nakon što je postigla dogovor s većinom stranaka u danskom parlamentu, Folketingu.

Najavila je i planove za povećanje ulaganja u obranu na dva posto BDP-a, u skladu s obvezom u NATO-u, do 2033. godine.

"Bilo je to veliko iznenađenje", rekla je direktorica think tanka Europa, Lykke Friis.

"Godinama nitko nije mislio da će vlada staviti pitanje izuzeća od obrane na nacionalni referendum", rekla je.

"Nema sumnje da je Ukrajina bila glavni razlog za raspisivanje referenduma."

Najava Berlina o masovnom povećanju svoje vojne potrošnje također je odigrala ključnu ulogu u danskoj odluci, rekla je Friis.

Njemačka je najbliži saveznik Danske, zajedno sa Sjedinjenim Državama.

"Sama činjenica da su se htjeli osnažiti ​​dovela je Dansku u poziciju u kojoj se više ne možemo skrivati ​​iza Njemačke."

"NATO je dovoljan"

Jedanaest od 14 danskih stranaka pozvalo je birače da kažu "da" odbacivanju izuzeća od obrane, odnosno više od tri četvrtine zastupnika u parlamentu.

Dvije desničarske euroskeptične stranke, Danska narodna stranka i Nova desnica, kao i ljevičarska Lista jedinstva, pozvale su Dance da zaokruže "ne".

Glavni argument im je da bi pojava zajedničke europske obrane išla na štetu NATO-a, koji je bio kamen temeljac obrane Danske od osnutka 1949. godine.

"NATO je jamac sigurnosti Danske. Bilo bi sasvim drugačije da se o tome odlučuje u Bruxellesu", rekao je čelnik Danske narodne stranke Morten Messerschmitt u nedjeljnoj debati.

Rezultati referenduma očekuju se u srijedu u 23 sata.

Danski autonomni teritoriji Grenland, koji nije u EU, i Farski otoci ne sudjeluju na referendumu.

Danci su u prosincu 2015. rekli "ne" jačanju suradnje s EU-om u policijskim i sigurnosnim pitanjima u strahu od gubitka suvereniteta nad imigracijskim pitanjima.