Danska: Neformalni samit EU-a i Europske političke zajednice

Dan poslije pridružit će im se čelnici ostalih europskih zemalja na samitu Europske političke zajednice. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa predlaže da se raspravlja o konkretnim koracima koje države članice trebaju poduzeti na jačanju obrambenih sposobnosti kako bi Unija ispunila svoj zacrtani cilj da do 2030. bude spremna samostalno se braniti od mogućih ugroza. Rasprava u Kopenhagenu trebala bi poslužiti za davanje smjernica Komisiji koja za sljedeći redoviti samit EU-a 23. listopada treba pripremiti plan za ostvarenje cilja obrambene pripravnosti EU-a. Čelnici će razgovarati i o nastavku potpore Ukrajini, između ostaloga korištenjem zamrznutih sredstava ruske središnje banke.

Razmišlja se o davanju beskamatnog zajma Ukrajini u visini od 140 milijardi eura za koji bi jamčile države članice, koristeći kao podlogu rusku zamrznutu imovinu. Taj zajam Ukrajina bi počela vraćati tek kad Rusija plati ratnu odštetu.

Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju jer se više zemalja protivi konfiskaciji zamrznute imovine bojeći se da bi to narušilo pravnu sigurnost, stoga se traži odgovarajući instrument kako koristiti tu imovinu, a da se izbjegne konfiskacija.

Jedno od ključnih pitanja s tim vezi je i obnavljanje režima sankcija svakih šest mjeseci, za što je uvijek potrebna jednoglasna odluka svih država članica. Samo jedna članica stavljanjem veta na produljenje sankcija može dovesti u pitanje cijeli plan, jer u slučaju da se sankcije ne produlje ruska imovina se automatski odmrzava. Stoga se očekuje rasprava o mogućnosti da se u odlučivanju o režimu sankcija prijeđe na kvalificiranu većinu umjesto jednoglasnosti. 

Pitanje odlučivanja konsenzusom postavlja se i kada je u pitanju proširenje. Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus,  a to znači da svaka država članica može u bilo kojem trenutku uložiti veto. To je danas slučaj s Mađarskom koja blokira otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom.

NAPETOSTI Sastanak na vrhu EU-a, Danci zabranili letove civilnih dronova

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je tijekom obilaska glavnih gradova država članica u prva tri tjedna ovoga mjeseca ispitivao mogućnost da se za otvaranje pregovaračkih klastera odustane od konsenzusa i prijeđe na odlučivanje kvalificiranom većinom, što znači da je za odluku potreban pristanak najmanje 15 država članica koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva Unije. Pri tome bi se konsenzus zadržao za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Kvaka 22

Europski diplomatski izvor kaže da nitko nije u potpunosti odbacio tu ideju jer u suprotnom Costa ne bi ni otvarao tu temu i stavljao je na dnevni red ovoga samita. Kvaka 22 leži u tome što je za promjenu pravila o jednoglasnosti potrebna jednoglasna odluka svih država članica.

Dan poslije, u četvrtak, održava se samit Europske političke zajednice, koja okuplja sve članice EU-a i još 20 europskih zemalja. 

Europska politička zajednica (EPC) je forum 47 europskih zemalja koji je kreiran nakon ruskog napada na Ukrajinu radi koordinacije odgovora na zajednička pitanja i izazove i služi kao platforma za neformalni politički i strateški dijalog, okupljajući europske šefove država ili vlada zajedno s čelnicima ključnih europskih i međunarodnih institucija.

Cilj sastanka je promicanje političkog dijaloga i suradnje te jačanje sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta na europskom kontinentu.   Danska je uoči ova dva samita zabranila letove svih civilnih dronova, nakon što su neidentificirani dronovi proteklih dana nadlijetali njezine zračne luke i vojne baze.

Danski dužnosnici kažu da je riječ o hibridnim napadima, aludirajući da bi iza njih mogla stajati Rusija. Vlasti u Danskoj nisu definitivno rekli koga smatraju odgovornim, ali je premijerka Mette Frederiksen rekla da bi to mogla biti Moskva.