Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Breivik je posljednjih godina više puta pokušao ishoditi prijevremeno puštanje na slobodu, a tužio je i norvešku državu zbog uvjeta u kojima služi kaznu, tvrdeći da je dugotrajna izolacija nečovječna
Norveška u srijedu obilježava 15. godišnjicu terorističkih napada u Oslu i na otoku Utoya koje je počinio desničarski ekstremist Anders Behring Breivik te usmrtio 77 osoba, javlja njemačka agencija dpa. Imena stradalih su naglas pročitana kod spomenika žrtvama u vladinoj četvrti u glavnom gradu Oslu, gdje su premijer Jonas Gahr Store i Gaute Borstad Skjervo, čelnik organizacije mladih norveške Laburističke stranke (AUF), položili vijence.
- Norveška tuguje 15 godina. Mnogi su bili svjesni toga da su ubijena naša djeca, no nitko ne može u potpunosti pojmiti tugu ožalošćenih - kazao je Skjervo, koji je preživio masakr na Utoyji.
Store je pozvao na otvorenu raspravu o napadima i ideologiji koja stoji iza njih.
- Moramo nastaviti otvoreno i iskreno govoriti o tome što se zbilo, o motivima terorista, njegovoj pozadini, posljedicama desničarskog ekstremizma, mržnji i preziru prema demokraciji - kazao je.
Breivik je 22. srpnja 2011. aktivirao autobombu u vladinoj četvrti u Oslu i ubio osam ljudi. Nakon toga otišao je na otok Utøyu, gdje je, odjeven u policijsku uniformu, otvorio vatru na sudionike ljetnog kampa mladih norveške Laburističke stranke.
Na otoku je ubio 69 ljudi, uglavnom tinejdžera i mladih. Napadi se smatraju najtežim terorističkim činom u modernoj norveškoj povijesti i najgorim nasilnim događajem u zemlji nakon Drugog svjetskog rata.
Breivik je napade planirao mjesecima, a prije eksplozije u Oslu objavio je manifest u kojem je iznio krajnje desničarske, antiimigrantske i antimuslimanske stavove te pozvao na nasilje protiv političkih protivnika.
Nakon uhićenja priznao je da je izveo napade, ali je tvrdio da su bili „nužni“. Na suđenju 2012. proglašen je ubrojivim i osuđen na 21 godinu zatvora zbog terorizma i masovnog ubojstva.
Riječ je o najvećoj zatvorskoj kazni koju predviđa norveški zakon, ali ona se može neograničeno produljivati u petogodišnjim razdobljima ako sud procijeni da osuđenik i dalje predstavlja prijetnju društvu.
Breivik je posljednjih godina više puta pokušao ishoditi prijevremeno puštanje na slobodu, a tužio je i norvešku državu zbog uvjeta u kojima služi kaznu, tvrdeći da je dugotrajna izolacija nečovječna. Sudovi su njegove zahtjeve odbili.
Posljednji put molba za uvjetni otpust odbijena mu je u prosincu 2024., nakon što je sud zaključio da i dalje predstavlja ozbiljnu opasnost za društvo te da se nije stvarno odrekao svoje ekstremističke ideologije.
Napadi su duboko obilježili Norvešku i potaknuli višegodišnje rasprave o borbi protiv desničarskog ekstremizma, govora mržnje i zaštiti demokratskih vrijednosti. Norveški politički čelnici pritom su više puta isticali da zemlja na tragediju mora odgovoriti bez odustajanja od otvorenog društva i vladavine prava.
24sata © 2026
