Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
151 komentara

Ovo je globalni štrajk za klimu: Pridružili se i hrvatski učenici...

Hrvatski učenici danas su se pridružili prosvjedu School Strike 4 Clime. U Zagrebu je prosvjed počeo u 12.30 na Europskom trgu, a u Splitu se skupilo više od 1000 srednjoškolaca

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
151 komentara

Na Europskom trgu u 12 sati i 30 minuta započeo je prosvjed učenika za klimu u sklopu kojega će se prošetati gradskim središtem do Markova trga, a dio je globalnog pokreta "Petkom za budućnost" kojemu je cilj potaknuti političare na rješavanje problema klimatskih promjena. U Splitu se više od 1000 srednjoškolaca skupilo ispred HNK, a onda se Marmontovom preko Zapadne obale prošetalo do zgrade Banovine. 

POGLEDAJTE VIDEO

Prosvjed učenika za klimu: "Treba studente biti sramota što se nisu pridružili na ovaj prosvjed" Više na http://bit.ly/2CfXgsn Reporterka: Željka Meštrović

Posted by 24sata on Friday, March 15, 2019

 

- Krećemo u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta, najavljeno je na Facebook stranici "School Strike 4 Climate Croatia" koja je organizirala prosvjed učenika u Zagrebu.

Na Europskom trgu okupilo se više stotina mladih iz više zagrebačkih srednjih škola od kojih mnogi nose maštovite transparente. Na nekima piše: "Pakiram kofer mijenjam planetu", "Ne postoji planet B", "Vrijeme je sad", "Fridays for future", "Klima nam se klima", "The dinosaurs tought they had time too".

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Nakon okupljanja na Europskom trgu krenuli su u šetnju do Markova trga. 

Prosvjed je organiziran putem Facebook stranice "School Strike 4 Climate Croatia", a dio je globalnog pokreta "Petkom za budućnost" koji je pokrenula Šveđanka Greta Thunberg. Osim u Zagrebu, održava se i u Puli, Varaždinu i Splitu.

Cilj učeničkih prosvjeda koji su u petak najavljeni u više od 1600 gradova diljem svijeta, potaknuti političare na rješavanje problema klimatskih promjena.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Učenike su prethodno podržali Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak te hrvatski znanstvenic s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Instituta Ruđer Bošković, Instituta za političku ekologiju, Državnog hidrometeorološkog zavoda te profesori i znanstveni suradnici 10 fakulteta iz Zagreba, Varaždina, Rijeke, Zadra i Osijeka.


Na tisuće učenika napustile su svoje učionice diljem Australije i Novog Zelanda u petak kao dio globalnog učeničkog štrajka protiv nedjelovanja vlada oko klimatskih promjena.

"Klimatske su promjene groznije od Voldemorta", stoji na natpisu jednog učenika u Wellingtonu, referirajući se na zlikovca iz serijala o Harryju Potteru. "Oceani se uzdižu, kao i mi", stoji na natpisu jednog učenika u Sydneyu.

Prosvjedi su se održali u glavnim gradovima i ostalim mjestima diljem Australije i Novog Zelanda, od Wellingtona do Melbournea i Sydneya, gdje se pritom okupilo više desetaka tisuća ljudi, a još prosvjeda se planira u Europi, Aziji i Sjedinjenim Državama kasnije u petak.

U Splitu je prosvjedovalo više od 1000 srednjoškolaca

Prosvjedi su dio svjetskog učeničkog pokreta, koji je započela 16-godišnja Šveđanka 2018. godine, Greta Thunberg, koja je počela prosvjedovati ispred svog parlamenta dok je trajala škola. Norveški parlamentarci su je nominirali za Nobelovu nagradu za mir.

 - Ako nešto ne učinimo, to će utjecati na naše živote, a ne na 60-godišnje političare - rekao je učenik iz Sydneya, Callum Frith (15), koji je nosio svoju školsku odoru.

Švedska tinejdžerska aktivistica "jako uzbuđena" globalnim štrajkom za klimu  

I ona koja je sve pokrenula, švedska srednjoškolka Greta Thunberg, pridružila se u petak mladima ispred švedskog parlamenta u sklopu globalne akcije školaraca protiv nedovoljnog truda odraslih u borbi s klimatskim promjenama. 

Jedan od natpisa što su ih držali učenici u Stockholmu kaže: "Ne možete podmititi klimu". 

Splitski srednjoškolci

Niz učeničkih štrajkova, koje je nadahnula mlada švedska aktivistica, planirani su danas u više od dvije tisuće gradova u 123 zemlje sa svih kontinenata, uključujući Antarktiku. 

Štrajku će se priključiti i učenici Zagreba, Pule, Splita i Varaždina. 

A još prije nekoliko mjeseci Greta Thunberg bila je jedina. Svaki petak je sama samcata prosvjedovala ispred švedskog parlamenta kako bi apelirala na zastupnike da učine više u borbi  protiv klimatskih promjena. Ustrajala je dok nije zapalila globalnu iskru.

Nekoliko mjeseci poslije, od Sydneyja do Bruxellesa, Berlina, Den Haaga i Londona, tisuće srednjoškolaca odaziva se na njezin tjedni poziv na štrajk za klimu, prosvjedujući gradskim ulicama i pozivajući da se "spasi našu budućnost".

"Oni nisu čak niti zagrebali površinu. Ne znam što rade, osim što trate vrijeme", rekla je Thunberg na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Danas, kada na njezin poziv u borbu protiv klimatskih promjena ustaju školarci diljem svijeta, "jako je uzbuđena", kazala je u razgovoru sa švedskim medijima. 

Globalni štrajk za klimu počeo je u petak na istoku, u Aziji i Oceaniji, i tijekom dana širit će se svijetom.

Prosvjed srednjoškolaca u Splitu

"Mi nemamo planet B", "Uništavate našu budućnost", "Ako se vi nećete ponašati kao odrasli, mi hoćemo" - neke su od parola kojima su učenici izašli na ulice u Australiji i Novom Zelandu.

"Većina nas ima 16 ili 17 godina. Uskoro će nam biti 18 i moći ćemo glasati. Kao birači pokazat ćemo brigu o klimi. Ako nam to ne osigurate, nećete dobiti naš glas", vrlo je jasno političarima poručio jedan mladi prosvjednik u indijskom Delhiju, jednom od najonečišćenijih gradova svijeta. 

Australski ministar obrazovanja Dan Tehan smatra da ima i boljih načina da učenici iskažu stav. "Napuštanje nastave nije nešto što bi trebalo poticati", rekao je.

Suprotan je stav na Novom Zelandu. Iako je zemlja danas pogođena užasnim terorističkim napadom, premijerka Jacinda Ardern imala je vremena za poruku ohrabrenja učenicima. "Neka vas bude što više. Mi vas čujemo", rekla im je. 

Ministar Ćorić pozdravio globalni prosvjed mladih protiv klimatskih promjena

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pozdravio je u petak globalni prosvjed mladih protiv klimatskih promjena najavivši da će Bijela knjiga niskougljičnog razvoja Hrvatske uskoro biti u javnoj raspravi.

"U fazi smo ispisivanja Bijele knjige, koja će u idućih desetak dana biti objavljena na e-savjetovanju, a nakon toga i konačni nacrt energetske strategije ide u javnost", izjavio je Ćorić novinarima pred Banskim dvorima.

Odlučno je demantirao kašnjenje Hrvatske u ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma, kojim su se sve države članice Europske unije obvezale do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto.

Prosvjed u Splitu

Što se tiče i energetske i niskougljične strategije, ni s jednim od tih dokumenata ne kasnimo. Oni trebaju biti usklađeni i bit će doneseni na vrijeme, poručio je ministar.

U povodu globalnog prosvjeda za klimu, kojem se pridružuju i hrvatski učenici, ocijenio je kako je to dobra ideja "koju mora podržati svatko tko je razuman". Riječ je o globalnom problemu koji je zadnjih godina potpuno osviješten, dodao je. 

Za medijske spekulacije po kojima je MORH navodnio vojarnu Čerkezovac (kod Dvora na Uni) predao Ministarstvu zaštite okoliša za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Krškog, Ćorić je rekao da su dezinformacije i da do primopredaje tog vojnog skladišta nije došlo.

Jedan od transparenata u Splitu

Podsjetio je da zajednička hrvatsko-slovenska radna komisija još uvijek razmatra koja je opcija odlaganja nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz zajedničke nuklearke Krško najbolja. No, ako razgovori sa slovenskom stranom ne urode plodom, Hrvatska mora razmišljati o alternativnoj lokaciji.

"Hrvatska strana mora promišljati i o samostalnom rješenju za zbrinjavanje svoga otpada, no u ovom trenutku ta odluka nije još donesena", istaknuo je Ćorić.

Znanstvenici podržavaju štrajk školaraca za očuvanje klime 

Više od 30 hrvatskih uglednih znanstvenika i stručnjaka koji se u svome radu bave problemom i utjecajima klimatskih promjena potpisala su pismo potpore učeničkom prosvjedu koji se u petak održava u pet gradova u Hrvatskoj i više od 1000 gradova diljem svijeta.

U pismu potpore znanstvenici ističu kako je taj štrajk iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama.

Pokret nazvan "Petkom za budućnost" organizirao je prosvjede u petak u više od 1600 gradova i mjesta u stotinjak zemalja, a pridružili su im se i školarci iz Zagreba, Splita, Pule i Varaždina.Cilj im je pritisnuti političare da učine nešto po pitanju klimatskih promjena jer će upravo mladi doživjeti posljedice najvećih promjena, stoga prosvjed u Zagrebu kreće s Europskog trga i završava na Markovu trgu.

 - Ovaj je štrajk iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama. Naime, iako su klimatske promjene geofizička pojava, uzroci tih promjena leže i u društvenom i ekonomskom uređenju suvremenog života koji počiva na spaljivanju fosilnih goriva kroz industrijske procese, stoljetnoj automobilskoj kulturi, neodrživoj suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji te krčenju šumskih ekosustava. Posljedično dolazi do sve većeg zagrijavanja oceana i atmosfere, te istrebljenja brojnih biljnih i životinjskih vrsta u oceanima i na kopnu. Sve alarmantnije se opisuju nova ‘masovna izumiranja’ živog svijeta, primjerice kukaca bez kojih će i život biljaka biti upitan. 

Također, klimatske promjene već sad dramatično utječu na živote ljudi diljem svijeta. Sve češći klimatski ‘incidenti’ imaju razorne posljedice na stanovništvo, ne samo u siromašnim, već i bogatijim zemljama svijeta. Brojni ljudi migriraju radi toga što je postalo nemoguće živjeti u pojedinim područjima, te se kao uzroci ratova često navode i glad i siromaštvo proizašli iz klimatskih promjena - ističu znanstvenici u otvorenom pismu.

Klimatski ekstremi i u Hrvatskoj: Toplinski valovi, suše, poplave

Napominju kako se i u Hrvatskoj sve češće javljaju klimatski ekstremi, koji se od početka stoljeća posebice očituju u obliku ekstremnih dugotrajnih suša i toplinskih valova koji iz godine u godinu sve više ugrožavaju sektor poljoprivredne proizvodnje, s direktnim posljedicama po opstanak poljoprivrednih gospodarstava.

Prosvjed u Splitu

 - Prije nekoliko godina Hrvatska (i zemlje regije) pogođena je i snažnim poplavama u kojima su stradale stotine ljudi, deseci tisuća su ostali bez domova, a za sanaciju šteta bilo je potrebno nekoliko milijardi eura. Pritom klimatske posljedice rasvjetljavaju duboko ukorijenjene nejednakosti u društvu podsjećajući nas kako najugroženije društvene skupine, koje su uz to najmanje pridonijele problemu globalnog zagrijavanja, snose najteže posljedice. Ekstremne vremenske prilike nas također podsjećaju da klimatske promjene više nisu stvar neodređene budućnosti, već su one naša svakodnevica, te da ćemo pored potrebe ublažavanja klimatskih promjena morati voditi računa i o prilagodbi na klimatske promjene - poručuju znanstvenici. 

Međunarodni panel za klimatske promjene u svom posljednjem izvješću uvjerljivo potvrđuje da ljudske djelatnosti dominantno uzrokuju globalno zagrijavanje i upozorava da se porast temperature mora ograničiti ispod 1,5 stupnjeva Celzijusovih u razdoblju manjem od 11 godina, inače će klimatske promjene prijeći točku preokreta koja bi na koncu mogla dovesti u pitanje opstanak ljudske vrste.

Usprkos ovakvim alarmantnim najavama, emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti iz godine u godinu, a učinkovit međunarodni dogovor, kojim bi se države svijeta zakonski obvezale dovoljno smanjiti emisije stakleničkih plinova, nije postignut. Dok vodeće političke elite odgađaju preuzeti odgovornost za ovaj globalni problem, mladi preuzimaju stvari u svoje ruke i - s punim pravom - odbijaju živjeti u budućnosti kakvu smo im namijenili, stoji u otvorenom pismu. 

Do 2060. planeta Zemlja mogla bi se zagrijati i do 4 stupnja 

Nastavi li se po starom, upozoravaju, planeta bi se do 2060. godine mogla zagrijati i do 4 stupnja Celzijusovih, kada će mladi koji organiziraju marš u prvim redovima promatrati globalno izumiranje s vrlo oskudnim resursima za vlastito preživljavanje. Bit će prinuđeni pregovarati s milijardama ostalih oko uništenih resursnih temelja, hrane, vode, goriva, mjesta na zemlji pogodnih za kakav takav život, na načine za koje ih nismo niti u stanju pripremiti jer nam ih je iz ove lagodne pozicije teško do kraja i zamisliti. Ako želimo da naša djeca i unuci imaju budućnost na ovom planetu, moramo učiniti sve da ograničimo rast globalnog zatopljenja. 

Da bismo imali zajedničku budućnost, moramo se promijeniti, ističu znanstvenici dajući punu podršku štrajku učenika za klimu i njihovim zahtjevima.

Među potpisnicima pisma podrške su znanstvenici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Instituta Ruđer Bošković, Instituta za političku ekologiju, Državnog hidrometeorološkog zavoda te profesori i znanstveni suradnici 10 fakulteta iz Zagreba, Varaždina, Rijeke, Zadra i Osijeka. 

Ministarstvo zaštite okoliša podržalo prosvjed hrvatskih srednjoškolaca za klimu 

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) priopćilo je u petak da podržava prosvjed hrvatskih srednjoškolaca organiziran u sklopu inicijative "School Strike 4 Climate" te da Ministarstvo svojim politikama podržava prelazak na niskougljično gospodarstvo u Hrvatskoj.

"Veseli činjenica da su se ovoj globalnoj akciji pridružili i srednjoškolci iz Hrvatske. Njihova briga za klimatske aktivnosti i njihova predanost viziji zdravoga i čistoga okoliša, temelj su održivog rasta našega društva", navodi u priopćenju MZOE.

Prema posljednjim podacima iz 2018. godine, a koji su predstavljeni na Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), prosječna temperatura globalno će se, u odnosu na predindustrijsko razdoblje, povećati za 1,5°C odnosno 2°C.

Ovi podaci, tvrde u ministarstvu, ukazuju na žurnost koordiniranog djelovanja svih dionika kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i promijenili ovi negativni trendovi.

Dodaju da u tom smislu Republika Hrvatska ulaže značajne napore, na globalnoj razini putem Europske unije te na lokalnoj razini brojnim aktivnostima Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

"Ministarstvo priprema mjere i projekte kroz razvijanje sinergije aktualnih i novih financijskih izvora, osobito od prodaje emisijskih jedinica na dražbama, strukturnih i investicijskih fondova EU, Fonda za modernizaciju i Fonda za inovacije. Navedenim sredstvima podržava se prelazak na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima kroz prioritetna područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te razvoj i provedba pametnih sustava", stoji u priopćenju.

Za tu je namjenu iz Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." Hrvatskoj na raspolaganju je gotovo 552 milijuna eura.

Navode i kako Hrvatska u nacrtima niskougljične strategije, energetske strategije i u Nacionalnom integriranom energetsko-klimatskom planu razmatra glavna kratkoročna i dugoročna pitanja, ciljeve, politike i mjere dekarbonizacije te upravljanja niskougljičnom tranzicijom u skladu s ciljevima energetske i klimatske politike EU, Pariškim sporazumom i nacionalnim specifičnostima. Tvrde da će ti strateški i planski dokumenti će omogućiti pokretanje niza projekata novog smjera, konkurentnih za fondove EU i privlačenje investicija.

 

 

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message