Profesorica Marijana Grbeša Zenzerović, novinar i publicist Boris Rašeta i Iris Knežević iz Inicijative mladih na Zagreb Book Festivalu razgovarali su o tome kakva je poveznica između politike i društvenih podjela
Diskusija o podjelama na ZBF-u: 'Na Thompsonu i Prijovićki bila je manje više ista publika...'
U sklopu Zagreb Book Festivala održana je panel diskusija na temu "Podijeli pa vladaj: Kako nas politika dijeli i koristi podjele?", na kojoj su sudjelovali sveučilišna profesorica Marijana Grbeša Zenzerović, novinar i publicist Boris Rašeta te izvršna direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Iris Knežević, a razgovor je moderirala novinarka Morana Kasapović.
Diskusija je započela pitanjem o podjelama u svijetu i suvremenom društvu, osobito onim podjelama kakve su prisutne u Hrvatskoj.
- Započela bih jednom optimističnom notom. S obzirom na to da sam ja često u Americi, htjela bih reći da, koliko god se nama čini da je hrvatsko društvo podijeljeno, mi smo mala beba u odnosu na Ameriku. Najveća crta polarizacije u Hrvatskoj i danas je Drugi svjetski rat, odnosno popularno rečeno ustaše i partizani. Ključni rascjep u Americi je ekonomski, kod nas su to ustaše i partizani - rekla je na početku diskusije Marijana Grbeša Zenzerović.
- Mlade osobe danas vrlo su svjesne da je rat nekada postojao, ali počeli su biti operirani od nacionalizma. Oni postaju svjesni toga da je zapravo važan taj kontinuirani rad s njima na tome i da su podjele politički strukturirane - istaknula je Iris Knežević iz Inicijative mladih za ljudska prava.
Na njezinu se izjavu nadovezala Marijana Grbeša Zenzerović, koja je istaknula kako radi s mladim ljudima i kako među njezinim studentima postoji velik broj onih koji su bili na koncertu Marka Perkovića Thompsona, ali i na koncertu Aleksandre Prijović jer su željeli vidjeti spektakl. Boris Rašeta šaljivo joj je odgovorio kako je i on bio iz istog razloga, a zatim se osvrnuo na ulogu medija u polarizaciji društva.
- Novinari neke stvari prate po defaultu. Mi smo u 24sata imali nekoliko promjena uređivačkih politika i jedno vrijeme smo imali dogovor da je Drugi svjetski rat završen. Onda nam je s vremenom počeo dolaziti Tito na naslovnicu, a s obzirom na to da on obnaša dužnost celebrityja iz Buckinghamske palače, on nam je podigao nakladu - rekao je Rašeta.
Istaknuo je i kako poteškoće u civilnom društvu nisu prisutne u onolikoj mjeri u kojoj nam se možda čini da jesu:
- Otkad su ovi ratovi završeni, mi nemamo međunacionalnih sukoba. I onda dolaze ti koncerti. Ja sam išao na Thompsona jer sam išao na spektakl i tamo nije bilo nikakvih incidenata, a manje više ista publika bila je na Aleksandri Prijović. Na nekoj razini civilnog društva i ekonomije ne postoje nikakve spomena vrijedne poteškoće, a kamoli nasilje. U svakom slučaju, vratio bih se na početnu tezu, a to je da smo mi za Ameriku Amerika.
Spomenuo je i "Svadbu", film redatelja i scenarista Igora Šeregija koji je srušio sve rekorde gledanosti u hrvatskim kinima.
- Nedavno smo imali i fenomen filma 'Svadba' koji je prešao dva i pol milijuna gledatelja. Gledao sam ga pet puta jer sam se htio smijati. I taj nam film pokazuje da se ljudi sada već žele smijati svim ovim stereotipima - istaknuo je Rašeta.
Ranije tijekom dana na festivalu je održana i promocija knjige "Arhitektura secesije u Zagrebu: Tijelo moje duše" (Srednja Europa) arhitektice Dubravke Kisić, na kojoj je sudjelovala i književnica, kritičarka i arhitektica Ena Katarina Haler.
- U ovo vrijeme kada ona manjina, koja posjeduje kapital i time mogućnost da njima oblikuje izgrađeni prostor svih nas, nije arhitektonski obrazovana, a često ni obrazovana uopće, pisati o arhitekturi je neizmjerno važno. To je jedan način obrazovanja, mali korak prema razumijevanju načina na koji dobra arhitektura može utjecati na društvo, činiti ga boljim, više etičnim - istaknula je Haler na promociji.