Vrlo malo zemalja, ističe NCVVO, koristi rezultate nacionalnih ispita kao kriterij upisa za srednje škole. Do daljnjega nacionalni neće biti nikakav uvjet za srednju školu, o tome se više uopće ne razmišlja.
NACIONALNI ISPITI
Djevojčice u većini predmeta bolje od dječaka, sve ih muči sažetak iz hrvatskog jezika
Čitanje članka:
3
min
Roditelji imaju spoznaju o postignućima djece, do učitelja, te u konačnici i samih škola. A danas do kraja dana roditelji će imati uvid u postignuća djece do kraja dana u e-Dnevniku, izjavili su na današnjoj presici iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Istaknuli su da se u sustavu škola već i ranije mogu vidjeti postignuća iz svakog predmeta u usporedbi s nacionalnim prosjekom.
- Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja do 2023. nije imala nacionalne ispite. Bilo kakve ozbiljne promjene nisu bile moguće bez snimanja samog sustava iznutra. Uz to, daje se i povratna informacija roditeljima i učenicima - istaknuo je ravnatelj Vinko Filipović.
- Postoje dva pristupa za nacionalne ispite. Oni na uzorku i na čitavoj populaciji. Za 4. razrede je izrađeno 45 inačica za tisak, 7 redovnih ispita, od čega onih za hrvatski, matematiku, nacionalne manjine... Za osme razrede je izrađeno 138 inačica, od čega 14 redovitih, 28 prilagođenih...
Za četvrte razrede je ukupno 23 članova Stručne radne skupine, dok ih je za osme razrede 61. Ističu da se sve više učitelja javlja za to.
- Mi smo postigli temeljne ciljeve kao ustanova koja provodi nadzor. Usporedbe su nepoželjne s različitim godinama i predmetima, jer ih piše druga generacija. Danas kad dobiju podatke, o zadovoljstvu mogu govoriti učenici, učitelji i svi - ističu iz NCVVO-a.
- Prošle godine je Grad Zagreb imao 70% riješenosti ispita. Bilo nam je važno da bude 48% riješenosti, jer cilj je da bude čim bliže 50%. Vidi se da imamo dovoljan broj učenika koji su najlošiji i najbolji, a najveći fokus je na sredini gdje je i najveća populacija. Motiviranost učenika nije u pitanju.
Što se detaljnijih podataka iz predmeta za 4. razrede tiče, navode sljedeće:
- U čitanju iz Hrvatskog 60 učenika je riješilo ispite pod 100%, a 25 njih s 0 bodova. Sažetak iz Hrvatskog jezika uspješno je riješilo 50,6 posto učenika, a sa 100% točnosti bilo je njih 79. Zabrinjava nas visok postotak onih koji ne ispune osnovne zadatke napisanog, a to su nedovoljan broj riječi.
Iz Centra se pitaju zbog čega djeca nemaju vještinu pisanja na zadovoljavajućoj razini.
- Matematiku je uspješno riješilo 46 posto učenika, od čega je bilo 2,7 posto odličnih, a 6,9 ispod osnovne razine. Prirodu i društvo riješilo je 53% posto učenika.
U većini predmeta djevojčice su bile nešto bolje i uspješnije od dječaka.
Što se tiče osmih razreda, uspješan postotak riješenosti je bio 54 posto. I ovdje su djevojčice bile bolje od dječaka, i to za gotovo 10 posto.
- Ovdje su učenici bili bolji u sažecima iz Hrvatskog jezika. Samo 12% njih nije izvršilo zadatak te je to pomak u odnosu na prošlu godinu. Iz matematike je prosječna riješenost bila 46%, od čega 7% odličnih i isto toliko nedovoljnih. Engleski jezik odlično je riješilo 19,2% učenika. Iz Biologije je bio nešto teži ispod, najviše je bilo njih koji su ga riješili s dovoljnim (38%). Slično je bilo i s Kemijom (36% dovoljnih). Povijest je bila nešto lakša, 44 posto učenika je test riješilo s vrlo dobrom ocjenom.
Dječaci su bolji bili tek u fizici, a djevojčice iz svega drugog bolje. Najveća je razlika bila u jezicima, a najmanja u matematici.
- Svi predmeti su praktički bili blizu vrlo prosječne riješenosti testa. Bili su to uravnoteženi ispiti koji daju objektivan prikaz znanja rezultata. Najviše 100% ispita bilo je iz Engleskog (186), Kemije (68), Fizike (55)... Najviše ispita bez ijednog boda bilo je u Fizici (56), Kemije (37), Geografije (38)...
- Učenici ozbiljno i odgovorno doživljavaju nacionalne ispite. Ako kojim slučajem učenik ima stalno odlične ocjene, a na ispitima ne pokaže takve rezultate, treba to shvatiti ozbiljno i onda ne treba upisivati primjerice matematičku ili sličnu gimnaziju.
Vrlo malo zemalja, ističe NCVVO, koristi rezultate nacionalnih ispita kao kriterij upisa za srednje škole. Do daljnjega nacionalni neće biti nikakav uvjet za srednju školu, o tome se više uopće ne razmišlja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
