U utorak je održan prvi sastanak sindikata i Vlade na kojem su bili predstavnici sindikata državnih službi. Sindikati su nakon sastanka dali izjavu.
SINDIKATI:
'Dobili smo kontraponudu Vlade koja je gledano financijski teža, ali je i dalje nedovoljna...'
- Na našu kontraponudu smo dobili kontraponudu koja je u nekom obliku teža od naše ponude, ali nismo danas mogli dati mišljenje na nju, u utorak ćemo dojaviti naše stavove o tome - rekao je šef Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a RH Zdravko Lončar.
Nije htio reći detalje vladine ponude.
- Dogovor je da nećemo izlaziti s time, najprije ćemo konzultirati članstvo - rekao je Lončar.
Na pitanje novinara koja je bila ponuda sindikata rekao je: "4+2+ inflatorni dodatak 1250 kn" .
Novinari su pitali znači li to da su dobili i više od toga.
- Financijski je kad se gleda teža - rekao je o vladinoj ponudi predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a RH Zdravko Lončar.
- Danas je održan četvrti krug pregovora. Dana je korekcija ponude. Iznijet ćemo je pred svoja tijela i članove. Čini nam se nešto povoljnija, ali zasad nećemo govoriti o tome dok ne završe javne službe da ne bilo došlo do kolizije između sindikata - rekao je šef Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.
Dodano povećanje od dva posto
Vlada je predstavnicima sindikata državnih i javnih službi u utorak iznijela korigiranu ponudu rasta osnovice plaća, a oni su najavili kako će je izložiti sindikalnim tijelima i članstvu te se očitovati idući tjedan, uz ocjenu da je nešto bolja od prethodne, ali još uvijek nedovoljna.
Ministar rada Marin Piletić izvijestio je nakon sastanka pregovaračkih skupina u utorak kako je Vladina ponuda značajno povećana na način da je dodatno povećanje od dva posto pomaknuto na 1. siječanj 2023. te nudi i dodatno povećanje od četiri posto s 1. listopadom.
Ukupno s ovogodišnjim svibanjskim povećanjem radi se o 10,32 posto većoj osnovici plaće u manje od 9 mjeseci i to je iskorak koji ni jedna dosadašnja Vlada nije učinila, ocijenio je Piletić. Istaknuo je kako je to Vladin odgovor na stanje u gospodarstvu i inflatorne pritiske i socijalno partnerstvo sa sindikatima.
Dodao je kako su ponudili i povećanje božićnice za 2022. sa sadašnjih 1.500 na 1.750 kuna te povećanje božićnice i regresa za 2023. za dodatnih 250 kuna.
S 3.000 kuna neoporeziva primanja na ime božićnice i regresa podižu se na 3.500 kuna, pojasnio je. S obzirom na uvođenje eura, s 1. siječnjem iduće godine, odlučili smo povećati i dar za dijete sa 600 kuna na 100 eura odnosno 753,45 kuna, dodao je.
Očekujemo, kaže, odgovor obaju sindikata do srijede idućeg tjedna.
Odgovarajući na novinarski upit rekao je kako predloženo povećanje ukupno iznosi 4,2 milijarde učinka u državnom proračunu za povećanje osnovice plaća i materijalnih prava djelatnika u državnim i javnim službama, odnosno petina Vladinog jesenskog paketa koji iznosi 21 milijardu kuna.
Pozivamo sindikate i njihovo članstvo da prihvate ponudu koja je drastično veća od prethodne, jer je Vlada pokazala da je socijalni partner koji želi kontinuirani dijalog, poručio je Piletić naglasivši da je Vlada do sada povećala osnovicu plaće državnim i javnim službama za nešto više od 30 posto.
Sukladno konačnom dogovoru sa sindikatima, morat ćemo s predsjednikom Vlade vidjeti koliki su efekti na državni proračun za 2023., dodao je.
Makroekonomist i savjetnik pregovaračkog tima sindikata javnih službi Matija Kroflin ocijenio je kako je Vlada učinila iskorak, no, daleko od očekivanja sindikalnog članstva.
To je dosta daleko od traženog (8 plus 5 posto) i ponovno nas dovodi u nezgodnu situaciju za iduću godinu bez automatskog pokrivanja rasta cijena, i to znači realan pad plaća i iduće godine i to je neprihvatljivo, ustvrdio je.
Dodatno smo razmijenili argumente i oni su sada iscrpljeni, ponovno ćemo konzultirati naše članstvo i vidjeti što će reći na Vladinu novu ponudu. Očekujemo idući tjedan novu Vladinu korigiranu ponudu, zaključio je Kroflin.
Sindikati: Pozdravljamo rast plaća, ali u uvjetima inflacije - to je nedovoljno
Sindikati su zadovoljni najavom povećanja minimalne plaće na 4.220 kuna, no, s obzirom na okolnosti, smatraju da bi to trebalo biti više te dostižnim smatraju novi cilj Vlade da prosječna plaća dosegne 8.200 kuna, ali, kako kažu, ne na uštrb doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NSH) Krešimir Sever i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel u razgovoru za Hinu komentirali su najavu premijera Andreja Plenkovića da će minimalna neto plaća od iduće godine iznositi oko 4.220 kuna (560 eura) te novi cilj Vlade da do kraja mandata prosječna neto plaća dosegne 8.200 kuna (1.088 eura).
Sever pozdravlja svaki rast plaća te kaže da povećanje od oko 500 kuna nije mali pomak, ali je nedovoljan u uvjetima povišene inflacije.
"Minimalna plaća je i tako plaća od koje se jedva preživljava, no, uz ovu inflaciju to je još gore", upozorava te podsjeća kako je NSH tražio da minimalna plaća za sljedeću godinu bude najmanje 730 eura bruto.
Novosel: Cilj nam je podizati ostale plaće
Novosel smatra kako će povećanje sigurno pomoći radnicima na minimalcu, no ističe kako je veći problem što u Hrvatskoj nema tzv. sustava povezanih posuda, odnosno da rast minimalne plaće prati rast i ostalih plaća, prije svega u privatnom sektoru.
Navodi kako je u dobrom djelu privatnog sektora razlika između minimalne plaće i plaće poslova srednje stručne spreme gotovo minimalna, pri tome ističući tekstilni i prerađivački sektor, a blizu je, kaže, i trgovački. Novosel poručuje kako je Sindikatu sada cilj da kroz kolektivne ugovore nastoji podizati ostale plaće.
Upitani kako će poslodavci podnijeti povećanje minimalne plaće koja je zakonska obaveza s obzirom na gospodarsku situaciju, Sever podsjeća kako je dobit tijekom ove godine, u odnosu na neka ranija razdoblja, rasla daleko iznad rasta inflacije, a plaće ispod te dodaje kako poslodavci tu dobit nisu, u dovoljnoj mjeri, podijelili sa svojim radnicima.
"Iako postoje poslodavci koji teško sklapaju kraj s krajem, postoje mnogi koji koriste ovu situaciju i ovakvu minimalnu plaću kako bi svoje radnike držali prijavljene na minimalne plaće, a neku razliku im isplaćivali na crno, čime ih varaju za doprinose", ističe Sever.
Novosel je pak mišljenja kako će teret rasta minimalca poslodavci normalno podnijeti zato što su svjesni činjenice da ne mogu imati konkurentnog radnika čak ni za plaću od 4.200 kuna.
"Za tu plaću ni jedan poslodavac u Hrvatskoj ne može naći radnika, što znači on mora radniku ili isplatiti više u netu nešto ili na neki drugi način", kaže.
Sever: Ne mogu se smanjiti doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
S druge strane, prosječna plaća nije zakonska obaveza, već se računa zbrojem svih isplaćenih plaća u privatnom i javnom sektoru pa Vlada rast prosječne plaće može potaknuti jedino poreznim izmjenama, odnosno manjim oporezivanjem plaća ili rastom neto plaća u javnom sektoru.
Sever ističe kako trebaju rasti plaće u javnom sektoru jer se zaboravlja da su ljudi istih kvalifikacija u privatnom sektoru daleko više plaćeni pa zbog toga u obrazovanju postoji nedostatak profesora matematike, fizike i informatike.
Upozorava i kako postoji cijeli niz ljudi u javnom sektoru koji na sudovima, ministarstvima, zavodima i sličnim mjestima rade za plaću koja je i niža od minimalne, koju dosegnu tek uz minuli rad ili druge dodatke. No, dostizanje Vladina cilja ovisi i o rastu plaća u privatnom sektoru koji se mora događati, dodaje.
Sever podsjeća kako u dijelu privatnog sektora koji se bavi osiguranjem, financijama i telekomunikacijama postoji cijeli niz radnika koji se bori s niskim primanjima, dok istovremeno tvrtke u kojima rade imaju ogromne dobiti koje uživaju visoko pozicionirani menadžeri, predsjednici i članovi uprava.
"Sve to nas upućuje da bi se trebao napraviti jedan ravnomjerniji raspored, ali jasno je da nikakvim nalogom Vlade ne može doći do povećanja plaća u tim sustavima. Ono što je sasvim jasno, bez obzira na to što se to čulo s više strana, je da se u ovom vremenu ne mogu smanjiti doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje", kaže.
Dodaje kako se po ukupnom opterećenju dohotka Hrvatska kreće blizu zlatne sredine EU-a pa se na tom području ne može ništa napraviti, već treba težiti poslovima s većom dodanom vrijednosti i tražiti druge modele po kojima će plaće rasti.
Novosel: Plaće u privatnom sektoru trebaju rasti na uštrb profita i dividendi
Novosel podsjeća kako je SSSH tražio da u Hrvatskoj do početka 2026. prosječne neto plaće najmanje budu na razini od 1.500 eura, a minimalna 750 eura neto, što smatra dostižnim. Navodi kako će ulaskom u eurozonu Hrvatska po visini prosječne i minimalne plaće biti na predzadnjem mjestu pa mora više plaćati rad kako bi bila konkurentna.
Slaže se kako na razini privatnog sektora postoji prostor da se radnicima isplaćuju veće plaće, prije svega na uštrb profita i dividendi koje se u ovom trenutku isplaćuju u daleko većoj mjeri nego u nekim zemljama koje imaju dugogodišnji kapitalistički sustav, te kako ne treba više dodatno rasterećivati plaće u smislu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
Ako bi se smanjivao porez na plaće kako to predlažu poslodavci, dodaje, pitanje je na koji bi se način lokalna samouprava financirala.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
