News

Komentari 2

Dokumentarni film o hrabrim ljudima: Strani dragovoljci Hrvatsku su branili srcem

Dokumentarni film o hrabrim ljudima: Strani dragovoljci Hrvatsku su branili srcem

Redatelj Goran Maršalek (47) iz Čepina u srijedu je premijerno predstavio film '1991. Tko je tvoj bližnji'. Posvećen je stranim dragovoljcima koji u njemu objašnjavaju zašto su došli braniti Hrvatsku. I u njoj ostali

Nakon ratnog prvijenca 'Bura duše' u kojoj su trojica hrvatskih branitelja, Dražen Hrženjak, Darko Horvat i Zvonko Kovačić otvoreno i osjećajno progovorili o svojim motivima odlaska u rat, susretu s prijateljima suborcima, o pojmu hrabrosti i problemima na koje su naišli kada su ponovno postali civili, ali i o njihovom duhovnom padu i rastu, mladi redatelj Goran Maršalek (47) iz Čepina otišao je korak dalje.

Nakon nebrojenih sati snimanja i montaže, u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski u srijedu je predstavio premijerno novi film "1991. Tko je tvoj bližnji". Film je to o stranim dragovoljcima koji su došli braniti Hrvatsku. Mnogi od njih u njoj su ostali živjeti nakon rata.

- Bilo je emotivno vrlo iscrpljujuće raditi na 'Buri duše', i mislio sam da sljedeći film mora imati neku drugu tematiku. Međutim, producent Dražen Hrženjak, kojega sam upoznao radeći na Buri duše i sprijateljio se s njime, imao je želju snimiti dokumentarni film o stranim dragovoljcima. Poslao mi je neke tekstove o fenomenu stranih dragovoljaca i šokirali su me. Do tada, što se tiče stranaca, znao sam za Francuza Nicoliera koji je ubijen na Ovčari, za Irca Crowleya koji je stradao u Dalmaciji, za Chica koji je bio u Laslovu i Iračanina Gadafija iz Lipika, kojega sam par puta vidio u TV kalendaru. Nešto prije toga upoznao sam Nigsa, dragog Engleza koji je nekoliko puta ranjavan u ratu, koji živi u Krapini i u teškom je zdravstvenom stanju. I to je to – pripovijeda ovaj mladi redatelj.

Prebirući papire s imenima stotinama hrvatskoj javnosti nepoznatih ljudi koji su stavili glavu na panj došavši u Hrvatsku te ratne 1991., iznenadilo ga je što su se došli boriti za one koji su, prema svim ratnim pravilima, trebali izgubiti rat.

Najviše Britanaca i Francuza

Često se u javnosti strane dragovoljce nazivalo 'plaćenicima', no ovdje mi se odmah pojavila misao: Koji se to plaćenik dolazi boriti na stranu onih koji su daleko inferiorniji i za koje svi predviđaju da će izgubiti rat?! Koji to plaćenik ide svjesno u smrt? Ako je netko željan rata, onda se očekuje da će doći kod onih za koje se unaprijed zna da će pobijediti. Pročitao sam da ih je na hrvatsku stranu došlo oko 600, i to najviše iz Velike Britanije i Francuske, što je pogotovo bilo neočekivano. Neočekivan je bio i podatak da su strani dragovoljci došli iz čak 45 zemalja, među kojima su, osim europskih država, Irak, Indonezija, Japan, Južnoafrička Republiku, Maroko… -otkriva Goran.

No, ostao je zapanjen saznavši da velik broj tih ljudi uopće nije imalo nikakvo ratno iskustvo. Pitao se koliki avanturist moraš biti i doći u (tuđi) rat bez ikakvog iskustva… I još na stranu slabijih, koji nemaju oružja i gdje je gotovo sigurno da ćeš stradati…

- Počeo sam ozbiljno razmišljati o tim ljudima i o tom filmu. Postalo mi je jasno da ljudi u Hrvatskoj ne znaju o tome gotovo ništa i da ne znaju tko je sve pokopan u Hrvatskoj, kako to kasnije kaže jedan od protagonista filma. No, ključni trenutak u mojoj odluci bio je kada sam upoznao autora tog teksta čije sam retke "progutao" u dahu, na jednoj običnoj kavi u Zagrebu. Producent Dražen i ja sjedili smo u jednom kafiću u društvu Tomislava Šulja, čovjeka koji je najzaslužniji za spoznaje o stranim dragovoljcima u Hrvatskoj. On je tada s takvim žarom pričao o tim ljudima, o njihovom ratnom putu, o njihovim stradavanjima i problemima s kojima se danas bore, kao da priča o svojoj obitelji, a ne o "strancima". Očito je bilo da su oni njegovi prijatelji, čak i puno više od toga. Znao sam da je to – to. I glava i srce su to potvrđivali. No, razum je govorio: Jesi li svjestan kolika je to odgovornost? Jesi li svjestan kakva su očekivanja tih ljudi, stranaca dragovoljaca, ako se uhvatiš tog filma? Jesi li svjestan što znači "omanuti" s filmom? Po samoj prirodi filma, zbog svog sadržaja, to će ići u cijeli svijet – prisjeća se Goran same ideje o filmu.

Najviše ih krenulo u Vukovar i Liku

Dragovoljci iz Engleske Rodney Morgan i Steve Gaunt, dragovoljac iz Njemačke Michael Misch, dragovoljac iz Škotske Martin Cruickshank Gorana su impresionirali već pri upoznavanju. Zbog uvjeta rada i života koji su nastupili pandemijom, bio je pravi izazov usmjeriti film u pravom smjeru, a priču i scenarij bili su primorani promijeniti više puta.

- Oni su ljudi koji su, za Hrvatsku, u najteže vrijeme ušli u blatnjav rov i pomogli je braniti. I pri tome su podnijeli ogromnu žrtvu. Koliko je ta žrtva bila velika i koliko se nisu štedjeli, najbolje pokazuju podaci da je do sada evidentirano više od 700 stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu, više od 100 ih je poginulo a oko 200 ih je teško ranjeno. Oni nisu birali lakši put, nego je većina njih koji su došli 1991. krenuli, zapravo, prema Vukovaru, kao i prema Lici i ostalim dijelovima Hrvatske gdje su vođene teške borbe. Kako je tada Vukovar već bio okružen i nije bilo moguće doći u njega, puno je njih ostalo u Vinkovcima. No, u Hrvatskoj vjerojatno nema postrojbe u kojoj nije bilo stranaca.

Danas, 30 godina poslije, još uvijek se otkrivaju posmrtni ostaci stranih dragovoljaca, no jednako tako neki od poznatih stranaca, koji imaju težak ratni put, još uvijek nemaju mirovinu, iako su teški ratni invalidi, ali ni zahvalnicu, priznanje ili čak riješen status dragovoljca Domovinskog rata – objašnjava Goran.

Domeće da, iako pričaju o sebi, oni zapravo predstavljaju "zajednicu" stranaca koji su, sa svim drugim hrvatskim braniteljima, stvorili i branili ovu zemlju. Od njih, kaže, nećete čuti da se smatraju herojima niti traže posebne privilegije od države. Oni su hrvatski branitelji i ništa više, ali ni ništa manje.

Hrvatska je njihova domovina

Jasno je da im je država ostala veliki dužnik, kako to sjajno kaže Ante Damjanović, jedan od protagonista u filmu koji se na vinkovačkom ratištu borio rame uz rame s mnogim strancima i bio njihov zapovjednik. Svaki od njih kaže da mu nije žao što su došli braniti Hrvatsku, jer je to bila, kako to opisuju, njihova ljudska dužnost. Tako su osjećali 1991., tako osjećaju i danas. Hrvatska je njihova domovina. Uz nekoliko stranaca, u filmu govore i dva izvrsna povjesničara iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Centra i Tomislav Šulj, stručnjak za pitanja stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu, živa enciklopedija, a koji je i scenarist u ovom filmu – istaknuo je Goran.

Ponosan je što je ovaj 50-minutni film podržalo Ministarstvo hrvatskih branitelja ali i HAVC, a HTV je lani najavio snimanje serijala o stranim dragovoljcima. Producent filma je Dražen Hrženjak, a izvršni producent Ante Damjanović. Uz strane dragovoljce u filmu govore Miroslav Rade, bivši zapovjednik u 129. brigadi ZNG/HV iz Karlovca koji je ratovao sa strancima na karlovačkom ratištu, Petar Lovrić, bivši zapovjednik 83. Samostalnog zagrebačkog dobrovoljačkog bataljuna koji je na vinkovačkom ratištu bio zapovjednik stranim dragovoljcima, Ante Damjanović, bivši dozapovjednik Samostalnog voda Sesvetski Kraljevec koji je na vinkovačkom ratištu ratovao sa stranim dragovoljcima te Hrvoje Vulić, ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci, čiji je djelatnik Steve Gaunt.

Najčitaniji članci