DORH kao Alan Ford: 'Oprema za snimanje je stara 12 godina, a službeni auto nam je iz 1995.'

Hrabro smo zagrizli u jabuku borbe protiv korupcije. Umjesto pohvala, doživjeli smo prozivke da smo nestručni, nesposobni, ne znamo i da radimo po diktatu politike. To me je razočaralo.  

Izjavila je to u jednom od rijetkih javnih istupa nova glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. S ravnateljicom Uskoka Vanjom Marušić i voditeljem kaznenog odjela DORH-a Darkom Klierom došla je na zatvorenu sjednicu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Hrvoj Šipek i njezini suradnici su pozvani jer je tema na odboru bila curenje informacija u slučaju protiv sad već bivšeg direktora Janafa, Dragana Kovačevića, ali i primjerice Josipe Rimac.

Podsjetimo, Kovačević je saznao dan prije planiranog uhićenja da se protiv njega provode izvidi i da će mu policija zakucati na vrata pa je pokušao sakriti gotovinu. Bivša HDZ-ova državna tajnica Josipa Rimac je navodno također dobila dojavu pa je otkrila prislušni uređaj u svojem automobilu, pa su policija i istražitelji morali krenuti ranije u akciju.

Hrvoj Šipak je rekla da treba razlikovati curenje informacija iz tajnih izvida i objava u medijima nakon što je istraga otvorena (nakon uhićenja, op.a.), jer tad rješenja sa svim detaljima idu i na sud i obrani, pa onda detalji lakše završe i u medijima. Kaže da su imali 533 tajne mjere, a one nisu pukle. Ravnateljica Uskoka Vanja Marušić je rekla da izvidi oko curenja još traju, ali da nije istina da ništa u prošlosti nije otkriveno i podsjetila je na slučajeve koji se vode protiv policajaca i drugih zbog curenja informacija.

CURENJE INFORMACIJA Ravnateljica USKOK-a o aferi Janaf: 'Uhićivati pa onda utvrđivati, to se tako ne radi!'

- Uvijek provedemo unutarnju kontrolu, ali na tim predmetima radi uski krug ljudi. DORH i ljudi koji rade na provođenju izvida ulažu zajedno s policijom godinu dana ili mjesece u praćenje. To je mukotrpan posao, utvrđuju se činjenice, neprekidno provjeravaju, slažu se kockice mozaika. Tko uloži godinu dana svojega rada, sigurno nema interesa da to probije i ode u javnost - rekla je Hrvoj Šipak.

Prvi put je javno i odgovorila na prozivke predsjednika Zorana Milanovića oko toga da su trebali informirati premijera o izvidima, zašto nisu uhitili Kovačevića odmah, a ne čekali 10 mjeseci, ali i na ostale prozivke.

- Postupamo u skladu sa zakonom i nemamo obvezu obavještavati premijera. Istraga o slučaju Janaf nije bila pitanje nacionalne sigurnosti, nego klasične kriminalne radnje - rekla je glavna državna odvjetnica o tezi da se radi o strateškoj nacionalnoj kompaniji za prijevoz nafte te su zato trebali s izvidima upoznati vrh vlasti.

Ravnateljica Uskoka Marušić je objasnila i zašto Kovačevića nisu uhitili odmah u studenom prošle godine, kad je navodno primio 1,96 milijuna kuna mita.

- Trebamo li prvo uhićivati pa tek onda utvrđivati koje je djelo u pitanju? To se ne radi tako - rekla je ravnateljica Uskoka.

A za pitanje zašto nisu 40 dana ishodili mjere za tajno praćenje Kovačevića, poručila je da su morali itekako takve mjere obrazložiti sudu, koji to mora odobriti.

GLAVNA DRŽAVNA ODVJETNICA: 'Remetinec je bukiran zbog nas. Trebaju nas hvaliti, ne prozivati'

- Moramo prikupiti dokaze. Ne možemo ‘prikačiti’ nekoga jer je nama to tako došlo - rekla je Marušić.

Na pitanja o političkim pritiscima trojac je ustvrdio da rade samostalno i neovisno. Darko Klier je bio posebno oštar i rekao je da u zapadnim zemljama političar koji napadne pravosuđe zna da je unaprijed izgubio bitku. Smetalo mu je što svi misle da znaju kako treba voditi postupak, a to je, kaže, kao da političari kažu kirurgu gdje sjeći ili geologu gdje bušiti zemlju.

Iz ovog javnog istupa vodećeg trojca DORH-a i Uskoka vidljive su ogorčenost i razočaranost. Tvrde da rade samostalno, neovisno, te da im jedina podrška može biti javnost jer oni ne mogu raspravljati s političarima i obranama optuženih.

- Izjave pojedinih političara štete percepciji samostalnosti i neovisnosti DORH-a. Samostalnost i neovisnost nisu puka deklaracija iz Ustava i zakona nego se nalaze u glavi svakog od nas. S tim nemam problema - kaže Hrvoj Šipek.

U raspravi o radu svih sastavnica DORH-a rijetko se raspravlja o tome koliko su im osigurani osnovni uvjeti za rad. Iako u općinskim i županijskim državnim odvjetništvima, DORH-u i Uskoku ukupno radi 1812 ljudi u cijeloj Hrvatskoj, oni se ne bave svi procesuiranjem kriminala i korupcije. Dapače, oni zastupaju državu i u mišljenjima o koncesijama, svim sporovima, uknjižbi vlasništva, arbitražama, pa i u prekršajnim postupcima.

Čak i u primjeni zakona o lovstvu, u mišljenjima gradovima i općinama, u stečajevima potrošača, predstečajnim nagodbama i stečajevima. Više od pola zaposlenih otpada na niža, općinska državna odvjetništva. Prema zadnjem, lanjskom izvješću, u Uskoku je tek 71 zaposleni, a u DORH-u njih 76. Županijska državna odvjetništva imaju ukupno 469 zaposlenih.

Svi ipak imaju 135 zaposlenih više nego 2015. godine. Ali ako se pogledaju godišnja izvješća, vidljivo je da svake godine praktički mole vlast da im osigura bolje uvjete rada. I tako iz godine u godinu. Iako je Uskok lani preseljen u nove prostorije nakon godina natezanja, jasno je da još mnogo toga ne funkcionira za državu koja zaista želi osnažiti Uskok i DORH kako bi se borila protiv kriminala.

GDJE SU PARE? Škoro Šprajcu: 'Ja nisam bio u klubu, nisam važna faca kao vi'

- Iako su u Uskoku te županijskim odvjetništvima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku osnovani odjeli za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, do danas niti u jednom nisu zaposleni stručnjaci s područja financija, poreza, revizije i slično iako su ta znanja nužna za otkrivanje, zamrzavanje i u konačnici oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi - stoji u lanjskom izvješću o radu, koje je potpisala Zlata Hrvoj Šipek.

Dakle, ljudi koji bi trebali otkrivati veoma sofisticirane oblike skrivanja imovine ni nakon šest godina nemaju stručnjake za to. Ista stvar je i sa stručnjacima za informatičke tehnologije. Razlozi su takvi uvjeti te kruta sistematizacija i koeficijenti koji određuju primanja da bi ti ljudi trebali imati plaću od oko 5500 kuna!

Čak i ako napreduju, ne mogu prebaciti 6500 kuna. Jasno je da za taj novac DORH ne može dobiti ljude koji kod privatnika mogu zaraditi četiri puta više. Ali koeficijenti nisu izmijenjeni kako bi ti ljudi imali veću plaću. One su nakon mnogo godina povećane tek državnim odvjetnicima i njihovim zamjenicima, ali i oni zarađuju između 10.000 i 15.000 kuna, manje od prosječne plaće saborskog zastupnika.

Državna odvjetnica žali se i na zastarjelu opremu, ali i na to da nemaju ni dovoljno diktafona i ljudi koji bi prekucali sve snimljeno. Ali posebni problem je nužna zakonska oprema. Oprema za snimanje okrivljenika kupljena je prije 12 godina i nije se mijenjala.

- Snimanje iskaza okrivljenika obvezno je po Zakonu o kaznenom postupku, a kako je sadašnja oprema kupljena prije stupanja na snagu zakona iz 2008. godine, nužno je radi zakonitog obavljanja poslova nabaviti novu opremu te vrste - stoji u izvješću DORH-a za prošlu godinu. Ova godina je pri kraju, a nova oprema nije nabavljena.

Situacija s automobilima izgleda nevjerojatno. Kao da su istražitelji članovi grupe TNT iz stripa “Alan Ford” a ne ljudi koji trebaju slomiti kriminal u zemlji.

- Problem službenih vozila izražen je u svim odvjetništvima jer je prosjek starosti 15 godina. Problem je nedostatak vozila, ali i njihovo tehničko stanje, sigurnost i opremljenost. Koriste se vozila i starija od 20 godina, primjerice Audi A4 iz 1995. godine ili Fiat Tempra iz 1998. godine - stoji u izvješću.

NOVAC IZ AFERE JANAF Tužiteljica koja je zatražila razrješenje tvrdi: Novac je suprugov, a ne Kovačevićev

Inače, vozni park Vlade redovno se obnavlja. To je samo dio problema, žale se da niz odvjetništava ima prastari namještaj, nemaju uvjete smještaja, pa čak neka imaju probleme s grijanjem i hlađenjem prostorija. Jedan od najlošijih bio je građanski odjel u Zagrebu, čije su prostorije na Trgu bana Jelačića prokišnjavale, a instalacije su u lošem stanju. Uz to, ta zgrada je u potresu oštećena, pa je tek sad odobren najam i preseljenje.

Treba istaknuti da je DORH od 103 milijuna kuna, koliko je dobio lani, 82 milijuna morao potrošiti na skupe međunarodne arbitraže u kojima zastupa državu, a tek 19,7 na progon počinitelja kaznenih djela. Ova vlada obećala je osnažiti Uskok i DORH, ali unatoč pokušajima, nismo uspjeli dobiti odgovor na jednostavno pitanje: Hoćete li im za sljedeću godinu povećati proračun?

Mason Jelenić morao je otići

Ugledu Državnog odvjetništva nije pripomoglo kad je otkriveno da je bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić član masonske lože.

Jelinić je kao dugogodišnji državni odvjetnik preuzeo 2018. godine čelno mjesto od Dinka Cvitana. I tad nije informirao ni Vladu, ni saborske zastupnike, niti je javno deklarirao da je član tajne masonske lože. Zbog masonstva se dovela u pitanje njegova nepristranost s obzirom na moćne ljude s kojima se družio u loži. Jelenić je isprva rekao da to ne utječe na njegov rad, a da je mason postao jer mu je to “imponiralo”.

Međutim, u veljači je sam zatražio razrješenje, a naslijedila ga je Zlata Hrvoj Šipek. Jelenića su mnogo kritizirali zbog sporosti i kalkuliranja, kao nekad Mladena Bajića.

Kad je premijer Andrej Plenković predložio Zlatu Hrvoj Šipek, i tad je bilo kalkulacija da je ona predložena kako ne bi “talasala” jer nikad nije radila na kaznenim predmetima. Ipak, zasad je otvorila velike slučajeve Josipe Rimac i Dragana Kovačevića te je napokon potvrđena optužnica za Agrokor. S druge strane, DORH je dobio pljusku na sudu oslobađajućom presudom u jednomu manjem slučaju u kojem se Ivicu Todorića teretilo za izvlačenje novca iz Agrokora. 

Lošoj percepciji pridonijelo je i što su istražitelji pronašli 4,5 milijuna kuna u stanu zamjenice županijskog državnog odvjetnika u slučaju Kovačević, ali ona tvrdi da je novac suprugov.