Društvene mreže najpopularniji alat za trgovce ljudima: Djeca su posebno ugrožena time

U virtualnom prostoru se koriste strategijama: "lov" koji uključuje trgovca ljudima koji aktivno progone žrtvu, obično na društvenim mrežama; i "ribolov", kada počinitelji objavljuju oglase za posao i čekaju da potencijalne žrtve odgovore, da se upecaju.

"Fisher" i "Hunter" novi su termini koji su se doveli u kontekst po pitanju trgovine ljudima na globalnom izvješću Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) koje se objavljuje svake dvije godine. Ono obuhvaća detalje iz najveće svjetske baze podataka o žrtvama trgovine iz službenih izvora 148 zemalja. Također analizira 489 sudskih predmeta iz 71 različite zemlje, pružajući kvalitetnije informacije o počiniteljima i obilježjima ovog kaznenog djela. Pandemija i lockdown za posljedicu su donijeli nezaposlenost i izoliranost što je putem virtualnog svijeta predatorima otvorilo vrata prema žrtvama.

- Ovaj izvještaj stavlja pod reflektor ljude koji su žrtve. Kroz svjetsku pandemiju njihov broj je znatno porastao, a izvješće pokazuje jako zabrinjavajuću sliku. Milijuni žena, djece i muškaraca širom svijeta su bez posla, bez škole i bez socijalne podrške u kontinuiranoj krizi COVID-19, što ih dovodi u još veći rizik od trgovine ljudima. Trebamo ciljanu akciju kako bismo spriječili kriminalne trgovce da iskoriste pandemiju za izrabljivanje najranjivijih pojedinaca - riječi su kojima je izvješće otvorila Ghada Waly, direktorica UNODC-a.

Žene i dalje na meti trgovcima ljudima

U 2018. godini otkriveno je oko 50.000 žrtava trgovine ljudima iz 148 zemalja. Međutim, s obzirom na skrivenu prirodu ovog zločina, stvarni broj žrtava trgovine ljudima zapravo je daleko veći. Žene su i dalje primarne mete trgovine ljudima. Prema globalnim podatcima iz 2018. godine na svakih 10 žrtava oko pet je odraslih žena i dvije mlade djevojke. Oko 20 posto žrtava trgovine ljudima bili su odrasli muškarci, a 15 posto mladi dječaci.

Tijekom posljednjih 15 godina povećao se broj otkrivenih žrtava, dok se njihov profil promijenio. Udio odraslih žena među otkrivenim žrtvama smanjio se sa 70 posto na manje od 50 posto, dok se udio djece povećao, s oko 10 posto na preko 30 posto. U istom se razdoblju tijekom 2018. godine udio odraslih muškaraca gotovo udvostručio, s oko 10 na 20 posto.

KAMION SMRTI Dvojica muškaraca proglašena krivima za smrt 39 Vijetnamaca

Sveukupno, 50 posto otkrivenih žrtava trgovano je zbog seksualnog iskorištavanja, 38 posto je iskorišteno za prisilni rad, šest posto je bilo podvrgnuto prisilnoj kriminalnoj aktivnosti, dok je jedan posto prisiljen na prosjačenje, a manji broj na prisilne brakove, uklanjanje organa i druge svrhe.

Profili žrtava razlikuju se prema obliku eksploatacije. U 2018. godini većina otkrivenih žena i djevojaka bila je žrtva trgovine radi seksualnog iskorištavanja, dok su muškarci i dječaci uglavnom bili prisiljeni na rad. Žrtve se iskorištavaju u širokom spektru ekonomskih sektora, posebno u onim u kojima se radi u izoliranim okolnostima, uključujući poljoprivredu, građevinarstvo, ribarstvo, rudarstvo i kućanske poslove.

- Tri puta je veći broj djece nego što je bio prije 15 godina, a posebno se bilježi porast dječaka. Problem je u tome što je u siromašnim zemljama ropstvo i iskorištavanje kulturno prihvatljivo. Oko 40 posto djece u Africi se iskorištava u radno ropstvo. U centralnoj Americi i na Karibima je veliki broj primjera eksploatacije djevojčica za seks. Djeca bez roditelja ili oni sa samo jednim roditeljem su posebno ranjivi – rekla je šefica istraživanja i analitičarka UNODC-ja Angela Me za 24sata.

Istaknula je zastrašujuću spoznaju kako postoji mogućnost da svi podržavamo i financiramo trgovinu ljudima jer jedemo ribu koju je uhvatilo neko dijete. Prema njezinim riječima korona virus će donijeti velike izazove jer na globalnom nivou postoji poveznica između porasta nezaposlenosti i porasta trgovine ljudima, a tijekom pandemije su većinom žene ostajale bez posla. Lockdown je dodatno donio izolaciju i povećao mogućnost trgovanja.

Trgovci ljude vide kao robu bez ikakvih prava

Globalno gledano, većina osoba procesuiranih i osuđenih za trgovinu ljudima i dalje su muškarci u 62-64 posto slučajeva. Oni mogu biti članovi organiziranih kriminalnih skupina, koje veliku većinu žrtava preusmjeravaju na pojedince koji pak djeluju samostalno ili u malim skupinama na oportunističkoj osnovi.

Trgovci ljudima svoje žrtve isključivo vide kao robu bez prava na ljudsko dostojanstvo. Ljudske bića prodaju po cijeni koja se može kretati od desetaka eura do desetaka tisuća, a velike kriminalne organizacije ostvaruju najveće prihode.

POTRESNA SUDBINA 'Prodali su me kao bebu drugoj obitelji, a mojim roditeljima su liječnici rekli da sam umrla'

Prema riječima Angele Me trgovci su najčešće podijeljeni u dva specifična profila. Velike organizirane grupe koje su involvirane u švercanje droge, upetljane su u trgovinu ljudima. Najprije ih regrutiraju, a potom ih izrabljuju u svrhu velikog profita.

Druga branša je velika mreža koja je skrivena iza paravana i izvana se prodaju kao agencija za zapošljavanje, a posebno privlače migrante i one koji traže posao.

Nezaobilazni su i intimni partneri koje privlače romantičnim vezama, naročito žene koje na kraju završe kao žrtva trgovca ljudima. Neizostavno je za spomenuti da iza iskorištavanja ljudi ne stoje samo kriminalne skupine već i legalne tvrtke koje ne plaćaju ili potplaćuju svoje radnike u kompenzaciju za rad.

 Društvene mreže su vodeći alat u trgovini ljudima

Trgovci ljudima integrirali su tehnologiju u svoj poslovni model u svakoj fazi procesa, od regrutiranja do iskorištavanja žrtava. U potrazi za prihvaćanjem, pažnjom ili prijateljstvom djeca na društvenim mrežama su posebno laka meta. U razgovoru s istraživačem UNODC-a Jesper Bay Kruse Samsonom doznajemo kako element tehnologije pronađen u velikoj većini slučajeva. Trgovci ljudima vrebaju, iskorištavaju i oglašavaju žrtve na internetu.

STRAVA U ZAGREBU Tjerao oboljelog od karcinoma da za njega prosi te ga tukao ako bi donio manje od 300 kn

Identificirane su dvije vrste strategija kojima se koriste: "lov" koji uključuje trgovca ljudima koji aktivno progone žrtvu, obično na društvenim mrežama; i "ribolov", kada počinitelji objavljuju oglase za posao i čekaju da potencijalne žrtve odgovore, da se upecaju.

- Kada smo pregledali sve materijale od 2012. godine do danas došli smo do zaključka kako je uporaba društvenih medija rasla i postala glavna platforma za trgovinu. Trgovci ljudima koriste društvene platforme za hvatanje i oglašavanje žrtava. Tehnologija se integrirala u iskorištavanje žrtava – rekao je  Samson za 24sata.

Internet pruža trgovcima mogućnost da uživo prenose eksploataciju svojih žrtava, što omogućava istodobno zlostavljanje jedne žrtve od strane mnogih potrošača širom svijeta. Adresirano lokalno sa globalnim dometom.

- Sada vidimo da žrtva, trgovac i potrošač ne moraju nužno biti fizički povezani na mjestu isplate. Treća strana plaća konzumiranje materijala. Uzmimo za primjer prisilni seks. Pojedinci zarobljeni od strane regrutera se prisiljavaju na seksualne nastupe, a mnogi potrošači plaćaju taj sadržaj uživo. Žrtva je eksploatirana lokalno, ali je upućena na globalno tržište – objašnjava.

GNJUSAN ZLOČIN Zagrepčani su tjerali čovjeka da prosi, tukli ga i držali kao roba!

Regrutirajući trgovci često su se obraćali žrtvama na društvenim platformama i nudili posao, poput modelinga, u stranim zemljama. Pitali su žrtve za njihove fotografije i nastavili prosljeđivati njihove fotografije daljnjim trgovcima ljudima. Naime, na društvenim mrežama možete skrivati identitet, ali i namjere. Zbog velike opasnosti koje društvene platforme predstavljaju za djecu, UNODC je inzistirao da se o ovoj temi educiraju u školama.

U 2019. godini 15 tisuća žrtava je izvučeno iz ralja trgovaca ljudima, što je povećana brojka u usporedbi s godinom ranije kada ih je spašeno 12 tisuća. UNODC strepi o izvješćima koja će tek izaći kao rezultat korona krize.